Palijativna skrb ili hospicij danas su prihvaćeni u 120 država svijeta kao skrb za one kojima medicina više ne može pomoći, ali im se može ublažiti bol i omogućiti da zadnje dane života provedu u obiteljskom okruženju, sa svom potrebnom medicinskom, duhovnom i psihološkom pomoći.
"Nužno je profesionalizirati ono što kod nas rade isključivo volonteri, financirajući se iz donacija i projekata. Tražimo od Vlade da se osnuje Ustanova za palijativnu skrb koja će sklapati ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i biti dio sustava zdravstvene skrbi", istaknula je danas promicateljica akcije Jadranka Mustajbegović na konferenciji za novinare održanoj u sklopu Prvog kongresa palijativne skrbi u Hrvatskoj, koji se održava od 5. do 7. listopada.
Od teških bolesti ne umiru samo stari, već i mladi ljudi i djeca, a kad im službena medicina kaže "ništa se više za vas ne može učiniti", ne zna se čiji je očaj i strah veći - onaj umirućeg ili obitelji koja ne zna kako mu pomoći do samog rastanka, podsjeća predsjednica Hrvatske udruge prijatelja hospicija Anica Jušić.
U Hrvatskoj postoji samo jedna - zagrebačka jedinica palijativne skrbi čiji su volonteri u posljednjih pet godina zbrinuli 725 bolesnika i pomogli njihovim obiteljima, ali ona ne može pokriti velike potrebe građana.
U udruzi prijatelja hospicija podsjećaju da danas oko 33 posto onkoloških bolesnika umire u bolnicama, usamljeno, okruženi su medicinskim aparatima umjesto članovima obitelji, a potpora u strahu i boli daleko je od one koja im je u tim trenucima potrebna.
Među sudionicima kongresa danas su se novinarima obratili i članovi hospicijskih centara iz Poljske, gdje je u rad hospicija uključena i Crkva, aktivisti iz Srbije, koja je daleko iza nas na tom području, ali i Makedonije čiji su predstavnici uspjeli svoju palijativnu skrb uključiti u Zakon o zdravstvenoj zaštiti i tako omogućiti da se njome obuhvati puno veći broj ljudi.