ZAGREB - Hrvatski je sabor, na samom kraju jučerašnjeg zasjedanja, raspravio vladin prijedlog razrješenja četiriju članova Upravnog vijeća Hine. Vlada predlaže razrješenje Ivana Rusana, Dražena Jovića, Dijane Katice i Bože Skoke, s pojašnjenjem da je odluku o imenovanju Smiljanke Škugor Hrnčević za ravnateljicu Hine donijelo u krnjem sastavu, bez predstavnika zaposlenika, što Vlada tumači kao "demokratski deficit". "Farsa", "blamaža", "lakrdija", "šlamperaj", neki su od izraza kojima su oporbenjaci okarakterizirali vladino objašnjenje, dok su vladajući isticali da Vladi nije preostalo ništa drugo. Lino Červar (HDZ) ocijenio je da je imenovanje ravnateljice bez predstavnika zaposlenika klasičan primjer nepoštivanja demokratske procedure i oduzimanja zaposlenicima prava da samostalno odlučuju. "Hina ne smije i neće biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost i nepristranost njezinih informacija", zaključio je. Oporba je, međutim, podsjetila da je pri imenovanju Vijeća, prije četiri mjeseca, upozoravala da predloženi članovi ne zadovoljavaju natječajne uvjete, te da Vijeću nedostaje peti član.
RIJEKA - Premijerom opere "Judita" Frane Paraća, u režiji Petra Selema i pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević, sinoć su u Hrvatskom narodnom kazalištu "Ivana pl. Zajca" u Rijeci, otvoreni "Zajčevi dani 2006." U naslovnoj ulozi Judite nastupila je Nelli Manuilenko, a glume još Ivica Čikeš, Voljen Grbac, Siniša Štrok, Sergej Kiselev, Ivanica Lovrić, Vanja Kruljac, Robert Kolar, Davor Lešić i Igor Vlajnić. Scenografiju potpisuje Matko Trebotić, kostimografkinje su Irena Sušac i Ruta Knežević. Istaknuti hrvatski sladatelj Frano Parać koristio se čuvenim Marulićevim epom Judita za libreto ove opere koja je po svojim glazbeno-dramaturškim osobinama od kritike stekla priznanje kao prva 'velika hrvatska opera za 21. stoljeće'. Judita je prije 20 godina na Splitskom ljetu postavljena u dramskom obliku. Fabula opere je jednostavna, odvija se u opkoljenoj Betuliji, gdje građani mole Boga da ih spasi. Judita odlučuje biti izvršitelj Božjeg nauma, odlazi u tabor vojvode Holoferna, zaluđuje ga ljepotom i zatim ubija. Vraća se kući noseći njegovu glavu, nakon čega je spašeni narod slavi.
ZAGREB - Dodjelom nagrada i otvorenjem izložbe na Trgu bana Jelačića sinoć je otvoren 41. zagrebački salon, smotra suvremenog umjetničkog stvaralaštva koja je ove godine posvećena arhitekturi i urbanizmu. Dvije jednakovrijedne prve nagrade dobili su Helena Paver Njirić za Detaljni plan uređenja "Gračani Dolje" te arhitektonski ured "Njirić+arhitekti" za Hotel Superdalmacija na Čiovu. Dodijeljene su i dvije jednakovrijedne druge nagrade koje su dobile arhitektonski dvojci - Veljko Oluić i Tonči Žarnić te Dinko Peračić i Roman Šilje. Tri jednakovrijedne treće nagrade, sve za višestambene POS-ove zgrade, u Cresu, Samoboru i Krapini, osvojili su Ivana Ergić, Vesna Milutin i Vanja Ilić te Iva Milutinović i Gordana Vlahović, kao i Vesna Mravinac i Dubravka Vranić.
DUBROVNIK - Sveučilište u Dubrovniku i britansko Sveučilište Hertfordshire sinoć su u Dubrovniku potpisali sporazum o suradnji. Tim sporazumom, rečeno je, regulirat će se polazne osnovice za dugoročnu poslovnu suradnju, i to kroz izradu zajedničkih obrazovnih programa, međusobno priznavanje diploma, razmjenu studenata i nastavnika, te zajedničko sudjelovanje u europskim projektima, kao i ostali oblici međusveučilišne suradnje. Po riječima rektora dubrovačkog Sveučilišta prof. dr. Matea Milkovića, koji je u ime dubrovačkog Sveučilišta i potpisao sporazum, u planu je i početak suradnje u području mehatronike, logistike u zračnom prometu, računarstvu i medijima, te pokretanje međunarodnog pomorskog instituta u Dubrovniku. U ime Sveučilišta Hertfordshire sporazum je potpisala prorektorica prof. Wendy Purcell.
ZAGREB - Izložba "Sva čuda svijeta" likovne umjetnice Karine Sladović otvorena je sinoć u Muzeju Mimara. Riječ je o 40-ak ulja na platnu, formata 120x150 cm, nastalih tijekom 2005. i 2006. godine. "Najnovija izložba Karine Sladović svjedoči njezinu umjetničku zrelost i neprikosnovenu poziciju na hrvatskoj umjetničkoj sceni", rekao je ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Lukšić. Naglašavajući slikaričinu stvaralačku imaginaciju, Lukšić je naveo da Sladović u svojim radovima na kreativan način spaja stečevine europskih slikarskih pravaca 20. stoljeća, ali ih, kako dodaje, ne preuzima pasivno, već pronalazi svoju originalnu formu. Karina Sladović je, kao najbolja studentica, diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Dubravke Babić 1989., a do danas je ostvarila stotinu individualnih izložbi u Hrvatskoj i Europi te više od dvjesto grupnih izložbi diljem svijeta.
ZAGREB - Roman Jurice Pavičića "Crvenkapica" predstavili su sinoć u Zagrebu književna kritičarka Jagna Pogačnik, urednik Nenad Rizvanović i autor. Po Rizvanovićevim riječima ovo je do sada najbolji Pavičićev roman. "Autor gradi likove iz svakodnevnoga života koje dovodi u zanimljive situacije", ocijenio je. Pogačnik smatra kako je roman zanatski iznimno korektan socijalni triler koji postavlja vrlo ozbiljna pitanja o krivnji, odgovornosti i savjesti. "Autor suvereno vlada žanrom i pomno pristupa arhitektonici priče", rekla je dodavši kako čitatelja drži do samoga kraja u napetosti. "'Crvenkapica' je roman u kojem sam želio pripovijedati o dvije stvari koje me danas i u ovoj zemlji tište", napomenuo je Pavičić dodavši kako piše o odnosu periferije i središta te o odnosu dvaju naraštaja žena.
ZAGREB - Knjiga Radoslava Marića "Moja polnoćka" predstavljena je sinoć na tribini Hrvatsko slovo uživo u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu. O knjizi su govorili predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović, pisac predgovora knjige Nedjeljko Kujundžić i autor. Šeparović smatra kako je knjiga svojevrsno svjedočanstvo o djelovanju jugoslavenske tajne komunističke policije UDBE. "Riječ je o njezinim metodama, politici, praćenju, utjecaju i moći", rekao je. Autor dokumentirano piše o djelovanju skupine srednjoškolske mladeži sredinom pedesetih godina prošloga stoljeća, koja se, kako je rekao, borila za uspostavu hrvatske državne samostalnosti u vrijeme najžešće diktature proletarijata. Brojni objavljeni dokumenti u knjizi pokazuju i tko je od Hrvata radio za UDBU a tko nije, dodao je.