Bilateralni screening za zadnje poglavlje koje je prošlo kroz postupak screeninga, Pravosuđe i temeljna prava završen je u srijedu poslije podne. Acquis communautaire ili zajednička pravna stečevina inače je podijeljena u 35 poglavlja, ali se o poglavljima Institucije i Ostala pitanja ne pregovora.
Screening je postupak koji prethodi konkretnim pregovorima u pojedinim poglavljima i koji omogućava definiranje pregovaračkih polazišta obiju strana u pregovorima. Screening omogućava da se utvrdi u čemu se sastoje razlike, što onda omogućava i jednoj i drugoj strani, Hrvatskoj i EU-u, da definiraju svoje pregovaračke pozicije na temelju kojih se onda vode konkretni pregovori za svako pojedino poglavlje. Sami pregovori uglavnom se svode na dogovaranje rokova u kojima će se zemlja koja pregovara uskladiti s europskim standardima. Postupak screeninga započeo je 20. listopada prošle godine i završio je u planiranom roku.
U proteklih godinu dana članovi hrvatskog pregovaračkog tima imali su 66 sastanaka u sklopu screeninga, 33 eksplanatorna i 33 bilateralna screeninga. Hrvatska je strana u tom procesu napisala više od 15.000 stranica dokumenata, a u cijeli projekt uključeno je oko dvije tisuće ljudi. Između screeninga i početka konkretnih pregovora postoji još nekoliko koraka koji se moraju proći. Europska komisija za svako poglavlje radi izvješće o screeningu s preporukom da se pregovori otvore sa ili bez dodatnih mjerila (benchmarks). Ta izvješća se dostavljaju Vijeću EU-a i prvo dolaze na stol Radne skupine za proširenje, koja je sastavljena od predstavnika svih zemalja članica. Nakon što Radna skupina razmotri izvješće, šalje ga Odboru stalnih predstavnika (COREPER), koje čine veleposlanici država članica. Tek nakon što se na COREPER-u postigne suglasnost, predsjedništvo EU-a može poslati pismo zemlji kandidatkinji u kojem se od nje traži ili da dostavi svoje pregovaračke pozicije, u slučajevima kada nema benchmarka, ili je obavještava da za otvaranje pregovora mora ispuniti dodatna mjerila. U slučajevima kada nema benchmarka, Vijeće EU-a nakon što dobije pregovaračku poziciju od zemlje kandidatkinje zadužuje Komisiju da izradi nacrt zajedničke pregovaračke pozicije EU-a. Taj nacrt opet dolazi na Radnu skupinu i na COREPER i tek nakon što EU uskladi svoju pregovaračku poziciju pregovori o pojedinom poglavlju mogu početi. U poglavljima u kojima su uvedena mjerila, postupak je još dulji, jer se mora čekati da se ona ispune i tek nakon što u EU utvrde da su ispunjena slijedi postupak kao i u prvom slučaju.
Do današnjeg dana, Europska komisija je dovršila izvješća o screeningu za 16 poglavlja, a Vijeće EU-a dosad ih je obradilo 13, od kojih je Hrvatska u šest poglavlja dobila mjerila, a u sedam nije. Mjerila su donesena za poglavlja Javnih nabava, Tržišnog natjecanja, Socijalne politike i zapošljavanja, Pravde, slobode i sigurnosti, Slobodu kretanja kapitala i Slobodu kretanja roba. Za sedam poglavlja nema dodatnih mjerila - Znanost i istraživanje, za koje su pregovori u međuvremenu i privremeno zatvoreni, Obrazovanje i kultura, Carinska unija, Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Ekonomska i monetarna politika, Poduzetništvo i industrijska politika i Pravo intelektualnog vlasništva.
Hrvatska je do sada dostavila svoje pregovaračke pozicije za Obrazovanje i kulturu i Carinsku uniju, a za koji dan u Bruxelles će biti poslane pregovaračke pozicije za još četiri poglavlja u kojima nema benchmarka - Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Pravo intelektualnog vlasništva, Ekonomska i monetarna unija i Poduzetništvo i industrijska politika, koje je hrvatska Vlada usvojila na telefonskoj sjednici u srijedu.
Procjenjuje se da će Hrvatska za dvije trećine poglavlja dobiti dodatna mjerila.
(Hina) xsv ysl