Izdavači knjige, koja ima 420 stranica, su ljubljanska "Revija 2000", Slovenski institut za etnološka pitanja, a izlazak knjige subvencionirali su slovensko ministarstvo za kulturu i ljubljanski hotel "Union".
Kako je prilikom prezentacije u ponedjeljak iznio autor knjige, koja nosi podnaslov "Dileme hrvatsko-slovenskog razgraničenja u Istri u vojnom, političkom, diplomatskom i obavještajnom metežu II. svjetskog rata", dokument koji predstavlja okosnicu knjige je memorandum nekadašnjeg jugoslavenskog diplomata Dragovana Šepića koji je napravio za bivšu jugoslavensku vladu u emigraciji, a datiran je 19. ožujka 1943. godine, kada su saveznici planirali iskrcavanje na istočnoj strani Jadrana, pa se počelo razmišljati kako teritorije koji su do tada bili pod Italijom, podijeliti.
"Tada se je u okviru revizije Rapalske granice prvi put ozbiljnije postavilo i pitanje budućeg razgraničenja između Slovenaca i Hrvatska u Istri", rekao je autor knjige Samo Kristen.
Spomenuti Šepićev dokument, za koji autor navodi da je bio usuglašen sa stajalištima tzv. Jugoslavenskog odbora iz Italije, što ga je po uzoru na Jugoslavenski odbor Supila i Trumbića iz prvog svjetskog rata osnovala jugoslavenska vlada, a u kojima su bili i Slovenci i Hrvati koji su živjeli u Italiji, navodi kao moguću liniju slovensko-hrvatskog razgraničenja liniju od Umaga do Klane (koja se nalazi između Rijeke i planine Snježnik, te se u njemu navodi da je sjeverno od te linije živjelo više Slovenaca, a južno od nje više Hrvata).
Na prezentaciji knjige sudjelovali su predstavnici izdavača, recenzenti, te dr. Janko Prunk, predsjednik slovenskog dijela hrvatsko-slovenske mješovite komisije povjesničara što su je prošle godine osnovale slovenska i hrvatska vlada.
Prunk je rekao da je riječ o povijesnoj studiji koja će koristiti akademskim krugovima, ali i slovenskoj politici te da je to "prvo ozbiljno djelo" na području povijesti koje se posvećuje pitanju etničke granice i dilemama iz prošlosti . "Na hrvatskoj je strani toga mnogo više", rekao je Prunk, dodavši da će Kristenova knjiga izazvati zanimanje slovenskih povjesničara, ali i političara.
Prunk je rekao da su Hrvati kroz svoju povijest, kako među političarima, tako i među povjesničarima, pokazivali mnogo veći interes za svoj etnički prostor i održavanje svog teritorija, dok su Slovenci u prošlosti na to bili manje osjetljivi i više su naknadno govorili o svojim gubicima na sjeveru i zapadu, nego o problematici razgraničenja s Hrvatima na jugu. Također je istaknuo da je hrvatska politika o pitanjima etničkog razgraničenja sa Slovencima uvijek nastupala jedinstveno bez obzira na ideološki predznak, dok, kako tvrdi, slovenska politika u vrijeme bivše Jugoslavije nije imala "nacionalni" predznak niti bila državotvorna.
Pogovor knjizi napisao je Stane Granda, predsjednik programskog vijeća RTV Slovenija, koji je također govorio na promociji knjige i istaknuo njenu važnost u slovenskoj znanstvenoj publicistici. Kazao je kako ona predstavlja "rudnik znanja, komentara, hipoteza i teza", te da bi želio da se tim dilemama pozabavi i slovenska politika. Granda u pogovoru knjizi navodi da će ona vjerojatno izazvati polemike, ali da "načinje neke tabu teme" jer "dokazuje da hrvatske aspiracije na slovensku zemlju imaju dugu povijest".
Uz Šepićev memorandum o "jadranskom pitanju", u knjizi su tiskani ili navedeni i neki drugi dokumenti, te objavljeni zemljovidi kojima se sugerira da sadašnja granica u Istri nije "pravedna" u etničkom, povijesnom ili nekom drugom pogledu.
Među ostalim u knjizi je predstavljena karta razgraničenja katoličkih župa u Istri iz prve polovice 19. stoljeća po kojemu župi u Kopru pripada Savudrija, zatim "zemljovid Jugoslavije" Silva Kranjca i Vladimira Lebana iz udžbenika za 8. razred osnovne škole iz 1958. godine koji prilikom "političko-upravne podjele" granicu između Slovenije i Hrvatske "postavlja" mnogu južnije nego što jest, te slični materijal.
Predstavnici izdavača najavili su da će se truditi izdati knjigu i na hrvatskom jeziku.