Spomen-park, rad kipara Dušana Džamonje, otvoren je na prigodnoj svečanosti, u nazočnosti premijera Ive Sanadera, predsjednika Republike Stjepana Mesića, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića te predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata i članova obitelji poginulih, nestalih ili zatočenih hrvatskih branitelja i civila.
Gradnja spomenika svojedobno je potaknula mnoge rasprave i različita mišljenja u javnosti, jer su u njegovo podnožje ugrađene opeke (s imenima poginulih hrvatskih branitelja i civila) iz Zida boli sa Selske ceste, uz obrazloženje kako se te opeke premješta na Mirogoj zbog dotrajalosti i njihove zaštite.
Predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja i civila, i jedan od inicijatora gradnje spomenika na Mirogoju, Ivan Pšenica, zahvalio je svima koji su pomogli da se on izgradi.
Rekao je da je spomenik postavljen na groblje Mirogoj kako bi trajno svjedočio o žrtvi, a ne o zaboravu. Napomenuo je kako svako ime (poginulog) ima svoje mjesto i da nijedno neće biti izostavljeno, te kako ne smije biti politizacije u pitanjima ratnih stradalnika.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da, nakon otvorenja ovog Spomen parka, zajedno s hrvatskom Vladom treba pokrenuti projekt otvaranja Muzeja Domovinskog rata, spomenika hrvatskoj neovisnosti te konsenzusom jednome trgu dati ime prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
"Ovaj spomenik naš je mali znak zahvalnosti braniteljima i žrtvama Domovinskog rata i zamišljen je kao središnje mjesto odavanja počasti poginulima u Domovinskom ratu, domaćim i stranim izaslanstvima".
Premijer Sanader podupro je gradonačelnika Bandića kada je riječ o zajedničkom obilježavanju žrtava Domovinskog rata, ističući da takvi spomenici neće i ne smiju biti točke razdora i podjela, nego točke solidarnosti i ujedinjenja.
U svim takvim projektima pozvao je na nacionalno zajedništvo. "Dali smo velike žrtve i one su ovdje popisane, a one koje još nisu upisane bit će pridodane", rekao je premijer Sanader, naglasivši kako bez njih ne bi bilo neovisne Hrvatske.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić rekao je da se ovom trenutku sjećamo svih žrtava Domovinskog rata te onih koji su u rujnu 1993. godine spontano, pred tadašnjim sjedištem UNPROFOR-a, imali snage ciglama sagradili zid i pokazali svijetu što je istina o Domovinskom ratu.
Obraćajući se mnogobrojnim članovima obitelji poginulih, zatečenih i nestalih branitelja, predsjednik Mesić rekao je kako su oni, ispisujući imena svojih najmilijih, upozorili svijet da o njihovoj sudbini ne znaju ništa.
"I dok zidovi služe u pravilu razgraničenju između dviju strana sprječavajući njihov doticaj, u ovaj naš Zid boli bile su ugrađene nade svih nas da će se netko od branitelja vratiti", istaknuo je predsjednik Mesić, dodavši kako je "nužno da se on i imena upisana na njemu sačuvaju od uništenja i nestajanja".