Fried je izrazio zadovoljstvo zbog posjeta premijera Sanadera SAD-u ističući kako se "njegovo vodstvo visoko cijeni" i naglasivši će službeni američko-hrvatski razgovori idućeg tjedna imati "bogati dnevni red", vezan uz bilateralu, regionalnu suradnju, članstvo u NATO-u, hrvatski angažman u Afganistanu i američka ulaganja u RH.
Premijer Sanader u utorak će se odvojeno sastati s predsjednikom Georgeom W. Bushom i ministrom obrane Donaldom Rusfeldom, a dan ranije s državnom tajnicom Condoleezzom Rice.
"Odnosi su ustvari bolji nego ikada. Uhićenje Ante Gotovine uklonilo je posljednju prepreku, koja je bila vrst simboličnog balasta prošlosti, i ne vidim nikakvih prepreka za budućnost Hrvatske kao članice euroatlantske zajednice i njezinih institucija. Sudbina Hrvatske sada je u hrvatskim rukama", kazao je Fried komentirajući evidentno poboljšanje odnosa SAD-RH u ovoj godini, nakon što je hrvatska Vlada riješila problem suradnje s Haagom.
"Na Hrvatsku gledamo kao na prijatelja. Kao europsku zemlju koja pridonosi stabilnosti na Balkanu", kazao je Fried i dodao da Washington "cijeni ono što je premijer Ivo Sanader učinio kako bi Hrvatsku i svoju stranku pokrenuo prema budućnosti".
Naglasio je kako Sjedinjene Države "jako cijene doprinos Hrvatske u Afganistanu, u misiji ISAF-a u kojoj je ove godine povećala broj svojih snaga". Podržao je spremnost Hrvatske da se pridruži drugim europskim zemljama i SAD-u u rješavanju problema u svijetu i pružanju pomoći.
U pogledu hrvatskog približavanja NATO-u, Fried je kazao kako "članstvo u NATO nije poklon, već ono traži odgovornost što Hrvatska očito razumije jer već pridonosi operacijama Saveza u Afganistanu".
Izrazio je nadu da će hrvatska javnost u znatnijoj mjeri podržati članstvo u NATO-u i uvidjeti kako je bolje da svoju sigurnost ne gradi samo na vlastitoj snazi već na snazi saveznika. "Mi ne želimo članice NATO-a osim ako one žele biti članice", rekao je.
Na pitanje je li i sporazum o slobodnoj trgovini u regiji na dnevnom redu Sanaderovih razgovora u Washingtonu, Fried kazao kako američka strana želi čuti mišljenje hrvatskog premijera o tome, ali i dodao da se radi o pitanju povezanom sa Svjetskom trgovinskom organizacijom i procesom širenja EU.
Kada je riječ o izravnim američkim ulaganjima u regiju, koja u proteklih 15 godina premašuju četiri milijarde dolara, Fried je kazao kako je Barrova kupovina Plive "velika vijest" koja izaziva zadovoljstvo jer se radi o najvećem pojedinačnom američkom ulaganju u regiji.
"Investicije donose posao, tehnologiju i integriraju zemlje puno bolje od vladine pomoći. Jedna uspješna investicija donosi druge. Ako Hrvatska postane znana kao dobro mjesto za poslovanje, poslovi će doći", rekao je Fried.
Nedavno ukidanje zabrane pružanja američke vojne pomoći Hrvatskoj, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje i obuku kadrova, nazvao je "korakom u dobrom smjeru".
Na pitanje je li sporazum o neizručenju američkih vojnika Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) i dalje na američko-hrvatskom dnevnom redu, iako ne više kao prioritet, Fried je odgovorio potvrdno. "Željeli bi zaključiti sporazum po čl. 98, to je važno. Sjećam se da je premijer Sanader u predizbornoj kampanji rekao da će to učiniti. To bi bilo dobro učiniti", rekao je pomoćnik državne tajnice za Europu.
Govoreći o stabilnosti u jugoistočnoj Europi, Fried je rekao kako je još veliko neriješeno pitanje Kosova čiji "konačni status neće biti jednostavan", te problem uvođenja Srbije u matične europske tokove. Sve zemlje regije i europske zemlje moraju surađivati na tome u interesu veće stabilnosti, veći demokracije i napretka svih uključenih. "Hrvatska može tom procesu pomoći, razgovarajući sa Srbijom i pomažući BiH da ojača svoju državnost".
(Hina) xdh ydj