"Bez velikih prometnih projekata ne može se riješiti prometno pitanje u Zagrebu", ocijenio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, dodavši da projekti poput tunela ili obilaznice nisu projekti za jedan mandat gradskih vlasti.
"Riječ je o prometnom iskoraku grada Zagreba iz stanja u kojem se prometni problemi već desetljećima zanemaruju ili 'krpaju' produživanjem i proširivanjem prometnica", rekao je Bandić.
Predstavljajući Studiju izvedivosti i opravdanosti izgradnje tunela kroz Medvednicu, dekanica Građevinskog fakulteta i koordinatorica te studije Dubravka Bjegović je ocijenila da bi tunel kroz Medvednicu i cestovni prsten u krugu od 3,5 kilometra od središta grada, kojim bi se premjestio promet iz središta, donijeli olakšanje Zagrebu koji se svaki dan guši u prometnim gužvama, a Krapinsko-zagorskoj županiji mnogobrojne prednosti jer bi se, u prvom redu, kaže, zaustavilo iseljavanje.
U studiji su razmotrene tri inačice ulaza u tunel: kod Šestinskog dola, Dolja i Markuševca s izlazom u Jelenjim vodama, a kao najprihvatljivija je ocijenjena inačica Dolje-Jelenje vode.
Predviđena je mogućnost izgradnje dviju tunelskih cijevi za 275 milijuna eura ili triju tunelskih cijevi, u kojem bi slučaju jedna bila za lakotračna vozila, a stajala bi 381 milijun eura.
Osim prometnih i financijskih u obzir su uzeta i demografska, geološka, siguronsna, zaštitna te ekološka obilježja projekta, rekla je Bjegović.
Voditelj Urbanističko-prometne studije sjeverne obilaznice arhitekt Branko Kincl ocijenio je da je obilaznica Zagrebu prijeko potrebna jer na području sjeverno od željezničke pruge nema primjerene prometne trase, a grad je sve duži pa na potezu istok-zapad ima 40 kilometara, dok mu je širina od pet do osam kilometara.
Kincl je naveo da bi na trasi sjeverne obilaznice od čvora u Zaprešiću do čvora u Popovcu, dugoj 27,1 kilometar, bilo deset prometnih čvorova s više mostova, vijadukata i tunela, a troškovi gradnje procijenjeni su na 346 milijuna eura.
Urbanističko-prometnu studija sjeverne obilaznice zajedno su izradili stručnjaci Arhitektonskog fakulteta i hrvatskog Instituta građevinarstva.
"Promet je u Zagrebu desetljećima bio podinvestiran jer stambenu izgradnju nije pratila izgradnja primjerene prometne mreže", rekao je pročelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Slavko Dakić. Osim tunela i sjeverne obilaznice, uklanjanju prometnih teškoća pridonijet će i dva nova mosta, podizanje lakotračne pruge kroz grad te nov sustav javnog prometa, na što se, kaže, u gradu obraća posebna pozornost.
U raspravi je bilo primjedaba da korist od tunela nije do kraja razrađena, da treba točno utvrditi prioritete zbog skupoće i dugotrajnosti projekata te da posebno treba paziti na zaštitu šume, t.j. za svako porušeno stablo - posaditi novo.
Većina sudionika složila se da je današnje predstavljanje projekata dobra osnova za daljnju raspravu.