Glavna dvorana špilje dugačka je 83 metra, široka 63, a visoka 45 metara. Tunelska cijev je presijeca na polovici visine i na trećini dužine, odnosno na 140. metru duljine tunela sa zagrebačke strane.
Ovaj speleološki objekt pripada kaveranama, odnosno špiljama ili jamama koje se mogu otkriti samo građevinskim radovima jer nemaju prirodni ulaz s površine zemlje. Odmah nakon probijanja otvora u glavnu dvoranu špilje, prije desetak dana, pozvani su stručnjaci zagrebačkog Građevinskog fakulteta koji su do sada stručno obradili više od 850 kaverni po Hrvatskoj.
Preliminarnim speleološkim istraživanjima utvrdili su da će ta kaverna predstavljati značajan problem pri nastavku gradnje tunela.
Najvjerojatnije rješenje bit će izgradnja svojevrsnog mosta, od 50 metara, u glavnoj dvorani, preko kojega će prolaziti prometnica, a na kojemu će se izgraditi oplata tunela, rekao je profesor na zagrebačkom Građevinskom fakultetu Mladen Garašić.
Na taj način putnici koji budu prolazili ovim tunelom, neće primijetiti nikakve promjene u tunelu jer će oplata biti neprekinuta.
Ova kaverna proteže se prema postojećoj tunelskoj cijevi na poluatocesti Rijeka-Zagreb te je pri njezinu bušenju "promašena" za samo nekoliko metara, a da se to nije znalo. U glavnoj dvorani nema špiljskih ukrasa zbog urušavanja dijela unutrašnjosti uslijed potresa u prošlosti.
Prof. Garašić također je rekao da se nailazak na kaverne ne može predvidjeti iako se na temelju geoloških, hidroloških i geofizičkih pokazatelja moglo pretpostaviti da će kaverne biti pronađene zbog čega je i uspostavljen sustav brzog angažiranja stručnjaka za speleološke objekte.
Nova potreba izgradnje mosta unutar špilje poskupit će radove te produžiti rad na tunelu, ali se još ne može procijeniti za koliko.
No, cijeli bi ovaj posao trebao biti gotov do zadanog roka dovršetka ovoga dijela autoceste do kraja 2008., naveli su predstavnici izvođača radova "Viadukta".