Tri godine bilo je dovoljno muzejskim ekipama u Vatikanu da iskopaju 250 gotovo netaknutih grobova i pretvore gradilište u arheološko nalazište zaštićeno od vremenskih nepogoda konstrukcijom bijelih zidova.
Mostići iznad iskopina omogućuju posjetitelju da uđe u unutrašnjost te jedinstvene nekropole u Rimu zbog svoje raznolikosti, istinskih "grobnih Pompeja", prema riječima direktora Vatikanskih muzeja Francesca Buranellija.
Arheolozi su dobrovoljno ograničili restauratorski rad na minimum kako bi se grobovi vidjeli u stanju u kojem su otkriveni: stećci s natpisima na latinskom, posmrtne urne još ispunjene pepelom poredane u trijemu, kosturi polegnuti u nišama, predmeti položeni pored pokojnika.
Trebalo je, međutim, ponovno sastaviti komad po komad crno-bijelog mozaika, rekonstruirati razbijene amfore, zamijeniti odljevcima najdragocjenije komade, poput glave djeteta čiji original se može vidjeti u jednoj od vitrina uz zid.
Ta nekropola baca novo svjetlo na tri stoljeća povijesti, pokrivajući razdoblje od cara Augusta do Konstantina, od prvog do četvrtog stoljeća, istaknuo je Buranelli.
Ukrašeni sarkofazi bogatih obitelji nalaze se uz skromne posmrtne urne ljudi iz puka i daju dragocjene podatke o društvenim strukturama, svakodnevnom životu i tadašnjim vjerskim previranjima u središtu Carstva.
Te grobnice dio su šire cjeline smještene kao i sve rimske nekropole na izlazu iz grada, duž nekadašnjeg rimskog puta zvanog "Trijumfalni" koji vodi na sjever.
Neke su otkrivene pedesetih godina prošlog stoljeća, ali tek s gradnjom podzemnog parkinga 2003. uvidjet će se kakva je širina nalazišta.
Arheološki kompleks, otvoren za javnost radi obilježavanja 500 godina Vatikanskih muzeja, moći će se posjetiti uz prethodnu najavu, petkom i subotom ujutro.