Izvršni direktor Gazproma, Alexei Miller za televizijsku je postaju Russia Today izjavio kako taj državni plinski monopolist planira samostalno razvijati plinsko polje Shtokman, unatoč tome što je već imao pet inozemnih kompanija u užem izboru za partnere u tom projektu, među kojima su i američke grupacije Chevron i ConocoPhillips.
Na popisu za eventualno sudjelovanje u razvoju najvećeg svjetskog plinskog polja još su se nalazili francuski Total, te norveške kompanije Statoil i Hydro.
Prema riječima glasnogovornika ConocoPhillipsa, ta američka grupacija još uvijek pokušava dobiti potvrdu takve Gazpromove odluke. Polje Shtokman nalazi se u Barentsovom moru nedaleko sjeverne obale Rusije. "Još nismo dobili nikakvu obavijest od Gazproma, tako da nismo u mogućnosti dalje komentirati", kazao je on.
"Rusiji nije potreban nitko, ona se želi nametnuti kao globalna energetska sila. Igraju se politike", smatra Fadel Gheit, analitičar energetskog tržišta ulagačke tvrtke Oppenheimer u New Yorku. "Svjesni su da će, dogodi li se nešto bliskoistočnoj opskrbi, njihov plin postati izuzetno bitan", dodaje on.
Ruski predsjednik Vladimir Putin svojom je izjavom krajem rujna da će dio plina iz tog naftnog polja vjerojatno odlaziti u Europu radije nego u Sjedinjene Države izazvao spekulacije da time pokušava dobiti prednost u napetim rusko-američkim odnosima.
Washington, sa svoje strane, drži rusku molbu za priključenje Svjetskog trgovinskoj organizaciji (WTO) na ledu, na što su dužnosnici Kremlja već naznačili da bi to moglo utjecati na mogućnost sudjelovanja američkih kompanija u projektu Shtokman.
Ruski ministar za energetiku Viktor Khristenko nedavno je, međutim, opovrgnuo povezanost planova za razvoj toga polja s političkim ili komercijalnim nesuglasicama sa SAD-om.
Taj bi 40-godišnji projekt trebao započeti tek 2010. Dokazane rezerve toga polja iznose sedam puta više od godišnje potrošnje plina Europske unije u 2004.
Izvršni direktor Gazproma kazao je da će većina plina iz Shtokmana biti isporučena u Europu putem vodećeg novog plinovoda kojim će se prenositi plin iz Rusije do Njemačke ispod Baltičkog mora.
Prethodno se očekivalo da će veći dio plina biti isporučivan Sjedinjenim Državama u obliku ukapljenog prirodnog plina, dok su europska tržišta ciljana tek u kasnijim stadijima projekta.
Posljedično, SAD će se morati više usredotočiti na Katar, Libiju ili Egipat u potrazi za plinom, kazao je Gheit.
Mike Fitzpatrick, analitičar energetskih tržišta brokerske tvrtke Fimat, upozorava da bi ovakva Gazpromova odluka mogla inozemne ulagače zainteresirane za ulaganja u ruski energetski sektor učiniti nervoznijima. "To obeshrabruje ulaganja u Rusiju. Ta je odluka veliko razočaranje za američke kompanije", kazao je on.
Ruski je energetski sektor gotovo u potpunosti privatiziran u 1990-ima, razdoblju gospodarskih previranja nakon raspada Sovjetskog saveza, proces u kojemu je država izgubila kontrolu nad prirodnim resursima te zemlje.
Predsjednik Putin je, međutim, to promijenio, prvo sudjelovanjem u raspadu Jukosa - nekada najvećeg ruskog proizvođača nafte - te potom i promicanjem državnih kompanija Gazprom i Rosneft.