Navodi se to u opsežnom materijalu o trećem prespitivanju u okviru stand by aranžmana Hrvatske s MMF-om, koji je MMF danas objavio na svojim Internet stranicama, a njihov prijevod Hrvatska narodna banka na svom webu.
Izvršni odbor MMF-a treće je preispitivanje stand by-a zaključio 3. listopada bez formalne rasprave.
Hrvatske vlasti, kako se navodi u materijalima MMF-a, mišljenja su da Hrvatska ne bi trebala daljnji aranžman, već blisku suradnju s Fondom namjeravaju nastaviti u kontekstu praćenja.
Hrvatski premijer Ivo Sanader jučer je objavio da Hrvatska nakon zaključenja važećeg stand by aranžmana sredinom studenoga, ne namjerava ići na novi aranžman, već suradnju s Fondom nastaviti temeljem članka IV. To znači da bi predstavnici MMF-a jednom godišnje boravili u Hrvatskoj i bili informirani o provedbi ekonomske politike, objasnio je Sanader.
Misija MMF-a u materijalima ocjenjuje glavnim uspjehom poboljšanje javnih financija, ističe i značajno poboljšanu fiskalnu transparentnost i smanjenje kvazi-fiskalne aktivnosti, poduzete korake ka održivijem mirovinskom i zdravstvenom sustavu, značajno smanjeno oslanjanje Vlade na inozemno zaduživanje te jačanje nadzora financijskog sustava.
No, istodobno se upozorava na pogoršanje manjka u bilanci plaćanja i visoku razinu vanjske zaduženosti, te ukazuje da je na području strukturnih reformi, gdje je postignut određeni napredak, došlo do odgoda u restrukturiranju i privatizaciji.
Što se tiče privatizacije, napredak zabilježen za vrijeme trajanja programa je razočaravajući, navode iz MMF-a. No, napominju kako poduzete mjere Vlade vezano za privatizaciju Ine i HT-a pružaju određenu potvrdu da će se ti veliki postupci okončati u ovoj godini.
Tri strukturne kontrolne točke za ocjenu uspješnosti izvršenja programa ispunjene su u području nadzora banaka, reforme zdravstva i pripreme plana Croatia osiguranja (koje će se spojiti s Hrvatskom poštanskom bankom te nakon toga privatizirati).
Međutim, druge dvije strukturne kontrole točke za ocjenu uspješnosti izvršenja programa za kraj lipnja 2006. nisu ispunjene: Vlada je nastavila raditi na nacionalnom planu za restrukturiranje brodogradilišta u suradnji s Europskom komisijom, kao i na trećoj fazi privatizacije HT-a i drugoj fazi privatizacije Ine. Hrvatske vlasti poduzimaju korake kojima se osigurava završetak ovih postupaka do kraja 2006., navodi MMF.
Potvrđuju to i hrvatske vlasti u pismu namjere upućenom sredinom rujna MMF-u.
Najavljuje se tako da bi inicijalna javna ponuda za 15 posto Ininih dionica bila provedena do kraja listopada, te da Vlada traži konzultanta koji će pomoći da se riješi spor između HT-a i jedinica lokalne samouprave u vezi s vlasništvom nad distibucijsko-telekomunikacijskim kanalima, koji je dijelom bio uzrok odgoda.
Hrvatske vlasti također ističu da prioritet ostaju reforma sektora brodogradilišta i željezara. U sektoru željezara započet je proces privatizacije, a do kraja studenog Vlada očekuje usvojiti i plan restrukturiranja brodogradilišta.
Vlada također potvrđuje da usprkos odgodama i nadalje namjerava prodati sve državne udjele u poduzećima iz portfelja HFP-a do kraja 2007., te najavljuje da bi u listopadu ove godine Saboru trebala dostaviti na donošenje novi zakon o privatizaciji.
HNB će, kako se navodi, nastaviti davati doprinos zaustavljanju rasta inozemnog duga. U pismu se, naime iznosi i podatak da su snažno zaduživanje privatnog sektora i kašnjenja u privatizaciji značili nastavak rasta inozemnog duga koji je na kraju svibnja ove godine dosegnuo 83,8 posto BDP-a, što je porast u odnosu na 82,5 posto BDP-a krajem 2005.
Hrvatske vlasti u pismu namjere opetuju i procjene da bi realan rast BDP-a u ovoj godini bio oko 4,5 posto, da će inflacija u prosjeku iznositi oko 3,5-3,75 posto, da je ciljani proračunski deficit 3 posto BDP-a, da bi deficit na tekućem računu platne bilance mogao dosegnuti 6,75-7 posto BDP.