Kornberg, znanstvenik sa Sveučilišta Stanford, dobio je nagradu za rad o tome kako stanice uzimaju informacije od gena za izgradnju proteina, odnosno za proučavanje "molekularnih temelja eukariotske transkripcije".
On će za svoj rad uz počasti dobiti i 10 milijuna švedskih kruna (1,37 milijun dolara). Osim Kornberga, i dobitnici Nobela za medicinu i fiziku su također iz SAD-a.
Roger Kornberg bio je 12-godišnji dječak kada je njegov otac, Arthur Kornberg, 1959. dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Otac, koji je još uvijek živ, radio je na istraživanju DNK, a njegov sin ga je slijedio u pročavanju sličnog područja.
No, to nije jedini primjer uspješnog nastavka znanstvene tradicije. Od prvog Nobela 1901. godine, tu je prestižnu nagradu dobilo šest očeva i sinova, četiri oženjena para i dva brata, no nitko još nije nadmašio obitelj Curie.
Marie Curie bila je prva žena laureatkinja kada je 1903., zajedno sa svojim suprugom Pierrom, osvojila Nobelovu nagradu za fiziku. Nakon osam godina dobila je Nobela za kemiju, a njezina kćer Irene Joliot-Curie je 1935. podijelila Nobela sa suprugom Fredericom, radeći na sintezi radioaktivnih elemenata.
Britanac William Bragg je 1915. podijelio Nobela sa sinom Lawrenceom, koji je s 25 godina postao najmlađi Nobelovac. Danski znanstvenik Niels Bohr osvojio je 1922. Nobela za fiziku, a njegov sin Aage Bohr je ponovio očev uspjeh 1975. Drugi uspješni očevi i sinovi su Šveđani Hans von Euler-Chelpin (kemija 1929.) i Ulf von Euler (medicina, 1970.), Manne Siegbahn (fizika, 1924.) i Kai Siegbahn (fizika, 1981.), te Britanac Joseph John Thomson i njegov sin George Thomson, koji su osvojili Nobela za fiziku, jedan 1906. a drugi 1937.