U predloženom dokumentu Vlada ocjenjuje da su stereotipi o spolnim ulogama još uvijek jaka prepreka stvarnoj ravnopravnosti spolova.
Kao posebno ranjive skupine istaknute su žene s invaliditetom te Romkinje, a Vlada zaključuje da je diskriminacija žena posebno vidljiva na tržištu rada budući da žene čine više od 60 posto ukupnog broja nezaposlenih.
Zato se predlaže subvencioniranje zapošljavanja ciljanih skupina nezaposlenih žena, edukacija poslodavaca o prednostima zapošljavanja s fleksibilnim radnim vremenom, te održavanje tečajeva za žene nezaposlene dulje od 3 godine.
Medijskim kampanjama Vlada namjerava podići svijest o jednakoj raspodjeli kućanskih i obiteljskih poslova između žena i muškaraca.
Kao jedan od gorućih problema navodi se i podzastupljenost žena u državnim i tijelima lokalne i područne samouprave.
Vlada ističe da je udio žena u Hrvatskom saboru od 1990. neprekidno rastao da bi se nakon 2000. ustalio na oko 21 posto.
Povećao se i broj žena u Vladi te među dužnosnicima i visoko pozicioniranim javnim službenicima.
Upozorava se, međutim, na nizak udio žena u odlučivanju na lokalnoj razini, budući da je u Hrvatskoj tek 11 posto gradonačelnica i oko 13 posto lokalnih vijećnica.
Kako bi se taj udio povećao, predloženo je sustavno poticanje ravnomjerne zastupljenosti žena u državnim i tijelima lokalne samouprave u sustavu visokog školstva te u upravi državnih poduzeća.
Vlada je predvidjela i donošenje nove nacionalne strategije za zaštitu od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2008. do 2010.
U predloženom dokumentu stoji i ocjena da hrvatski mediji nemaju rodno osjetljivu politiku te da žene portretiraju seksistički.