Do nestašice Priorixa došlo je zbog promjene u sastavu cjepiva. Dosadašnji stabilizator humani albumin, dobiven iz ljudske krvi, izbačen je i zamijenjen novim koji nije ljudskog podrijetla.
Kod Priorixa nije bilo nikakvih slučajeva nuspojava izazvanih dosadašnjim stabilizatorom, tvrde iz hrvatskog predstavništva GlaxoSmithKlinea.
Umjesto cijene od tristotinjak kuna, s kojom se špekuliralo u javnosti, cjepivo u najskupljem slučaju ne bi smjelo stajati više od 126 kuna, tvrdi proizvođač.
U vezi napisa je li kvalitetnije cjepivo Priorix ili MPR (moparu) zagrebačkog Imunološkog zavoda, Hini se pismom obratio i dr. Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, koji tvrdi da je hrvatsko cjepivo "dokazano reaktogeno".
Tešović tvrdi kako "postoje nedvojbeni dokazi da cjepni soj L-Zagreb, koji je sadržan u cjepivu MPR, izaziva aseptični meningitis".
U vezi najave voditelja epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba dr. Velimira Johna o provođenju istraživanja o nuspojavama kod djece cijepljene Priorixom i MPR-om, Tešović pita zašto su hrvatski epidemiolozi čekali tri desetljeća s terenskim istraživanjem reaktogenosti MPR-a u Hrvatskoj.
"Reaktogenost tj. neurovirulencija hrvatskog cjepnog soja mumpsa L-Zagreb, nedvojbeno je dokazana u istraživanjima koja su proveli stručnjaci drugih profila, i to ne samo hrvatski", ističe Tešović.
Slovenija je do prije nekoliko godina koristila cjepivo MPR Imunološkog zavoda, a upravo su tamo, još prije 20 godina, prijavljeni prvi slučajevi postvakcinalnog aseptičnog meningitisa, nakon čega je MPR zamijenila Priorixom, kaže Tešović.
Upitana da prokomentira optužbe na račun MPR-a, direktorica Imunološkog zavoda dr. Tatjana Sindik Milošević izjavila je Hini da nema komentara, napominjući kako je "riječ o bespredmetnoj polemici".