"Želimo senzibilizirati hrvatsku javnost za problematiku hrvatskih manjina u susjednim državama", napomenula je Fuček, dodavši kako hrvatska država treba pomoći Hrvatima da sačuvaju svoj nacionalni identitet.
"Pomažući im da sačuvaju jezik, jačamo njihove veze s domovinom", rekla je.
Predsjednica saborskoga Pododbora za hrvatske nacionalne manjine u europskim državama Ivana Sučec-Trakoštanec ocijenila je kako hrvatska država ima najbolje standarde zaštite nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. S druge strane, kako je istaknula, nismo zadovoljni zaštitom hrvatske manjine u Sloveniji.
Bivši hrvatski veleposlanik u Kanadi Andrija Jakopčević ocijenio je kako je razvoj manjinskih pitanja zadnjih desetljeće i pol u međunarodnim odnosima učvrstilo stabilnost i sigurnost u europskim zemljama.
"Tako je i Hrvatska potpisala bilateralne ugovore o zaštiti manjinskih prava s Madžarskom, Italijom, Srbijom, Crnom Gorom i Austrijom", rekao je.
Po njegovim riječima, zaštita manjina može se tražiti negdje u prostoru između zaštite nacionalnoga identiteta manjine i zaštite državne cjelovitosti u kojoj manjina živi.
Predstavnici hrvatskih manjinskih skupina govorili su o problemima zaštite svojih prava u Srbiji, Crnoj Gori, Slovačkoj, Austriji, Italiji, Madžarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj i Sloveniji.
Po riječima Štefana Pauera, predsjednika Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnog društva iz Beča, austrijske vlasti dijele hrvatsku manjinu na Gradišćanske Hrvate i Hrvate koji su kasnije stigli u Austriju. Ustvrdio je kako ih zajedno u Austriji živi oko 150 tisuća.
Predjsednik Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore-Kotor Ivan Ilić ocijenio je kako se položaj Hrvata u toj državi popravio.
"Problem je u tom što unatoč teško sačuvanoj nacionalnoj svijesti, kao primjerice nedavno barskim Hrvatima, hrvatske vlasti odbijaju zahtjeve za primanje u hrvatsko državljanstvo", rekao je.
Podsjetio je i kako su bokeljski Hrvati nezadovoljni nastupom hrvatskih gospodarstvenika u Crnoj Gori. Djeluju uglavnom na području izvan Boke pa su zbog tog zaposlili tek mali broj pripadnika naše manjine, napomenuo je.
Na Forumu su danas govorili i Bruno Radaković iz Austrije, Antonio Sammartino iz Italije, Mijo Karagić i Joso Ostrogonac iz Madžarske, Ivan Šišak iz Makedonije, Milja Radan iz Rumunjske, Juraj Cvečko iz Slovačke, Ivo Garić iz Slovenije te Josip Pekanović i Petar Kuntić iz Srbije.
Na skupu su, uz ine, nazočili i predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva.