Članovi Odbora iznijeli su niz primjedbi, tvrdeći da je Izvješće preopćenito, da nema konkretnih smjernica koje bi predstavnicima manjina pomogle u ostvarivanju prava iz Ustavnog zakona.
Jene Adam prigovorio je da mađarska zajednica nije dobila ni kune poticaja za obrazovanje na manjinskom jeziku te je resorno ministarstvo pozvao da utvrdi kriterije za raspodjelu novca i metodologiju trošenja.
Aleksandar Tolnauer i Zdenka Čuhnil upozorili su da javni mediji, a posebno HRT, i dalje ne provode odredbe Ustavnog zakona o zastupljenosti manjina u svojim programima i emisijama, da se manjine uglavnom prikazuju kroz senzacionalizam, a da se prešućuju njihove aktivnosti.
"Manjine su prošle godine u programima HRT-a bile zastupljene s tek 0,53 posto", rekao je Tolnauer, kojega smeta i to što se, kaže, i dalje tolerira nekim lokalnim čelnicima što ne žele provoditi odredbe Ustavnog zakona, posebno one o uporabi manjinskog jezika i pisma. "Neki lokalni moćnici jednostavno ne žele provoditi zakon", rekao je.
I Milorad Pupovac drži da bi izvješće ubuduće trebalo sadržavati konkretne mjere koje bi podigle razinu provedivosti zakona na terenu, a ne da se samo, kako je kazao, pobrojavaju činjenice.
U Izvješću, među ostalim, stoji da je provedba Ustavnog zakona puno bolja u odnosu na 2003. i 2004., ali da Vlada i dalje nije zadovoljna nekim stavkama, posebno što se tiče prava na kulturnu autonomiju, uporabe manjinskih jezika u upravnim i pravosudnim tijelima, te odnosa medija prema manjinama.
Bolja je situacija i što se tiče financiranja manjinskih udruga i zajednica - za oko 33 posto više nego u 2004.