Rupel je u svojoj redovnoj kolumni, koju svake druge subote objavljuje u vodećem slovenskom dnevniku "Delu", pojasnio stajališta o graničnim pitanjima s Hrvatskom, naglasivši da međunarodna arbitraža nije jedino rješenje, te da za Sloveniju parafirani sporazum Drnovšek-Račan još uvijek ima važnu ulogu.
Podsjetio je da su Brijunskim sporazumom o izbjegavanju incidenata iz prošle godine slovenska i hrvatska Vlada dogovorile da će poštivati stanje koje je na granici zatečeno 25. lipnja 1991. godine, kad su proglasile nezavisnost.
"To bi na sjeveru značilo granicu na Muri, a na južnom sektoru da Slovenija ima ingerenciju za cijeli Piranski zaljev, za zaseoke Škrile, Bužin i Škodelin na lijevoj obali Dragonje i teritorijalni pristup otvorenom moru", ustvrdio je je Rupel.
Slovenski ministar vanjskih poslova ističe da je glavni problem slovensko-hrvatskih odnosa "nepoštivanje međunarodnih dogovora i obveza" i da je Hrvatska odbacila sporazum Drnovšek-Račan iz 2001. godine koji je u delimitaciji primijenio "ponešto prilagođeno" načelo razgraničenja prema granicama katastarskih općina.
Tim je sporazumom "koji će Sloveniji u budućim pregovorima itekako dobro doći", naveo je slovenski ministar vanjskih poslova, Slovenija u pregovorima ponešto popustila, pa je lijeva obala Mure kod Hotize i Svetog Martina bila pripala Hrvatskoj, a sada se to načelo katastarskog razgraničenja više ne primjenjuje nego vrijedi "stanje sa 25. 6. 1991".
Prema Rupelovim riječima, sporazum Drnovšek-Račan za Sloveniju je važan "granični kamen" u pregovorima s Hrvatskom o granici, ali slovenska politika sada mora odlučiti kako dalje i koja su granična pitanja za nju najvažnija.
"Interese i prioritete moramo podijeliti po kategorijama, kao što su pravna i povijesna argumentiranost, simboličko značenje i praktična vrijednost. Nakon toga bi za nekoliko tjedana mogli izići s varijantama", naveo je Rupel.
Slovenski ministar vanjskih poslova i ovoga je puta izrazio velike rezerve u pogledu tvrdnji da je najbolje da nakon toliko neuspješnih pregovora granična pitanja s Hrvatskom budu prepuštena međunarodnoj instanci, odnosno arbitraži.
Arbitraža bi s jedne strane, naveo je Rupel, za obje strane bila "komotno, udobno rješenje" jer tako ni na jednoj strani ne bi bilo krivca za eventualna nepovoljna rješenja. No, dodaje Rupel, u Sloveniji je sve više upozorenja da arbitraža ne može biti spasonosno rješenje i da opet treba pristupiti pregovorima s Hrvatskom iako su oni praktično bili "završeni" parafiranjem sporazuma Drnovšek-Račan, pa bi ih sada bilo "teško" ponovo pokrenuti.
O tome da arbitraža ponekad nije rješenje, analizira Rupel, svjedoči i neuspjeh arbitraže između Mađarske i Slovačke oko hidroenergetskog projekta Gabčikovo.
Rupel je rekao da je o tome nedavno razgovarao s mađarskom ministricom vanjskih poslova Kingo Goencz i da ta arbitraža nije riješila njihov spor sa Slovačkom.