BOSTON
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u petak je pred studentima i profesorima uglednog američkog sveučilišta Harvard, kraj Bostona, održao izlaganje o stanju u regiji jugoistočne Europe s naglaskom na proces normalizacije odnosa Hrvatske i Srbije, promjene kroz koje je prošla Hrvatska posljednjih godina i izazove koji stoje pred njom danas.
Svoj današnji dolazak na Harvard zajedno sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, predsjednik Mesić ponudio je kao dokaz da se "stanje u regiji mijenja iz temelja".
Podsjetivši da je proces normalizacije odnosa izmedju Hrvatske i Srbije počeo prije 10 godina, Mesić je kazao kako su današnja vodstva dviju zemalja "zainteresirana za punu normalizaciju" u najboljem interesu njihove budućnosti i europske perspektive.
Govoreći o tranziciji kroz koju je prošla i prolazi Hrvatska, on je kazao kako se iz ranijeg polupredsjedničkog sustava s elementima autokracije danas prešlo u punu parlamentarnu demokraciju; kako se od demokracije na riječima prešlo na demokraciju na dijelu a od neprihvaćanja pomisli da bi Hrvat mogao počiniti ratni zločin do pune suradnje s Haškim sudom (ICTY).
Među najveće izazove koji stoje pred Hrvatskom iducih godina, predsjednik Mesić je uvrstio: daljnji doprinos miru i stabilnosti u regiji; doprinos naporima ustavnih reformi u BiH na temeljima Daytonskih sporazuma i prema jačanju središnje države u modelu pune ravnopravnosti tri konstutivna naroda; nastavak pune suradnje s ICTY-em i nastavak suđenja za ratne zločine pred hrvatskim sudovima; suočavanje s punom istinom o prošlosti u interesu izgradnje čvrstih temelja...nove arhitekture odnosa u regiji.
NEW HAVEN
Hrvatski premijer Ivo Sanader u petak je izrazio zadovoljstvo rezultatima sudjelovanja hrvatskog izaslanstva na ovogodišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a, ocijenivši kako su on i predsjednik Stjepan Mesić zajedničkim nastupom u New Yorku doprinijeli učvršćenju međunarodnog položaja Hrvatske i podršci njezinoj kandidaturi za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a.
"Iznimno sam zadovoljan rezultatima koje smo ja i predsjednik Mesić postigli u naporima da učvrstimo međunarodni položaj Hrvatske, da još dodatno afirmiramo Hrvatsku i da Hrvatska, kada se bude biralo dogodine, dobije veliki broj glasova i prođe kao nestalna članica Vijeća sigurnosti", kazao je premijer Sanader.
Naglasio je kako su se on i predsjednik Mesić na marginama 61. zasjedanja Opće skupštine UN-a bilateralno sastali s tridesetak svjetskih državnika, u nastojanju da osiguraju podršku izboru Hrvatske u Vijeće sigurnosti u mandatu 2008/09. godine.
"Napor koji smo učinili predsjednik Mesić i ja bio je sigurno važan, uključujući i njegov posjet Kubi, odnosno sastanku Nesvrstanih zemalja. Dogovorili smo se da treba nastaviti kontakte s njima jer će svaki glas biti važan kada se bude dogodine glasovalo", naglasio je premijer.
Na pitanje novinara kada će se ponovo vratiti u SAD, odnosno kada će biti realiziran njegov najavljeni službeni posjet Washingtonu, Sanader je rekao kako između hrvatske i američke administracije još traju završni razgovori ali da će to "sigurno biti vrlo brzo".
NEW YORK
Njemačka je u petak pozvala Iran da prekine "trenutačnu fazu otezanja" i da počne surađivati s međunarodnom zajednicom u rješavanju blokade oko svog nuklearnog programa.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je također pozvao da se pregovori o iranskom nuklearnom programu obnove što brže naglašavajući pritom kako cilj diplomatskih napora nije "izolacija Irana".
"Sada je na vladi u Teheranu da preuzme odgovornost. Odluka za mir i stabilnost na cijelom Bliskom istoku traži hrabrost. Pozivam Iran da okonča trenutačnu fazu otezanja", rekao je Steinmeier u svom govoru pred Općom skupštinom UN-a.
BEČ
Desetak arapskih država u petak zadnjeg dana godišnjeg skupa Međunarodne agencije za atomsku energije (IAEA) nije uspjelo isposlovati glasovanje o rezoluciji kojom se izraelski nuklearni kapaciteti označavaju kao prijetnja.
Glasovanje o nacrtu rezolucije, koja također poziva Izrael da se pridruži sporazumu o sprječavanju širenja nuklearnog naoružanja, blokirali su izraelski saveznici i druge države.
Na zaključnoj sjednici jednotjednog skupa IAEA prihvaćena je druga rezolucija koja poziva sve bliskoistočne države da prihvate sigurnosne mjere koje određuje ta organizacija i poduzmu korake u ustanovljavanju zone bez nuklearnog naoružanja.
Glasovanje 45 država o rezoluciji koja izraelski nuklearni programa naziva prijetnjom, podržanoj od Irana, zaustavljeno je prijedlogom kanadskog delegata da se rasprava odgodi. Među zemljama koje su podržale nastojanja da se glasovanje blokira bile su Sjedinjene Države, Izrael, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Finska.
NEW YORK
Gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili u petak je optužio Rusiju da provodi "gangstersku okupaciju" dijelova njegove zemlje i želi pripojiti separatističke pokrajine.
Saakašvili je govorio svjetskim čelnicima na Općoj skupštini UN-a dan nakon što su ministri NATO-a na susretu na marginama skupa prihvatili jačanje veza između NATO-a i Gruzije.
Moskva je snažno kritizirala tu odluku govoreći da ona može poremetiti krhku ravnotežu na Kavkazu i naštetiti ruskim interesima. Ruski ministar obrane Sergej Ivanov izjavio je da će njegova zemlja razmjestiti dvije brigade duž granice s Gruzijom, izvijestila je ruska novinska agencija u petak.
MADRID
Španjolska je vlada u petak odlučila obustaviti izravne državne subvencije katoličkoj crkvi čime je dodatno potkopala snažan utjecaj crkve u društvu.
Mjera, za koju dužnosnici kažu da je usuglašena sa crkvom, slijedi nakon ranijeg poteza socijalističkog premijera Josea Luisa Rodrigueza Zapatera da isključi vjersko obrazovanje iz škola.
Vlada je rekla da će crkvi kompenzirati gubitak godišnje subvencije koja je prošle godine iznosila oko 30 milijuna eura povećanjem iznosa najveće donacije crkvi koja se odbija od poreza s 0,52 posto na 0,7 posto dohotka građana.
"To će prihode katoličke crkve izravno vezati uz volju poreznih obveznika", rekla je zamjenica premijera Maria Teresa Fernandez de la Vega na konferenciji za tisak.
Glasnogovornik španjolske biskupske konferencije državnoj radio postaji izjavio je da je uvjeren da to znači da će moći zadržati istu razinu prihoda.
PRIŠTINA
Međunarodne mirovne snage KFOR-a, UNMIK i Kosovska policija pojačali su u petak mjere sigurnosti diljem Kosova nakon što su poslednjih dana zabilježeni incidenti.
Pojačanje sigurnosnih mjera zatražila je u četvrtak Skupština Kosova, nakon što je izvršeno nekoliko bombaških napada u kojima je bilo ozlijeđenih, a načinjena je i materijalna šteta.
U Klini je napadnuta jedna srpska obitelj a u Gnjilanu je dignuto u zrak vozilo ministra unutarnjih poslova Fatmira Rexhepia. S ciljem da se spriječi ponavljanje bombaških napada policijske snage su pojačale mjere sigurnosti na svim putevima diljem Kosova.