O knjizi su govorili banjolučki biskup Franjo Komarica, povjesničari Mijo Korade i Anđelko Barun, demograf Anđelko Akrap i autori knjige Anto Orlovac i Franjo Marić.
Biskup Komarica podsjetio je da su u knjizi obrađeni podatci njegove biskupije, čiji su dijelovi tijekom povijesti pripadali zagrebačkoj, splitskoj, kninskoj i krbavskoj biskupiji.
O banjolučkoj biskupiji premalo se zna, ocijenio je, dodajući da će knjiga mnogima pomoći da se oslobode vlastitog neznanja.
Biskup Komarica je zapitao zašto se dopustilo, ne samo prije tri ili četiri stoljeća, nego i danas, da katolici i Hrvati gotovo potpuno nestanu s područja koje je prije dolaska Osmanlija bilo naseljeno njima. "Imamo pravo na identitet, domovinu, rodni kraj i sigurnost", ustvrdio je.
Mijo Korade je ocijenio da je monografija sažeta sinteza povijesti biskupije i njezinih župa.
Anđelko Barun je podsjetio na ulogu franjevaca u povijesti Katoličke crkve na području banjolučke biskupije. Zahvaljujući njihovu pastoralnom, vjerskom i kulturnom radu sačuvani su katolička vjera i Hrvati u Bosni, ocijenio je.
Po Akrapovim riječima, ta je "vrsna monografija s pouzdanim i znanstveno verificiranim podatcima" kronika stradanja katolika Hrvata i drugih katolika na području biskupije. U njoj je i svojevrstan skraćeni popis stanovništva biskupije.
Međunarodni čimbenici u BiH nisu dopustili popis stanovništva 2001., napomenuo je Akrap, dodajući kako bi razlog toj odluci trebalo potražiti u skrivanju razmjera etničkog čišćenja u banjolučkoj biskupiji, koja je bila izvan područja ratnih djelovanja.
Knjigu su objavili Vikarijat Banjolučke biskupije i Caritas biskupije Banja Luka.