Okrugli stol organizirali su Hrvatsko sociološko društvo i nakladnik knjige Golden- marketing - Tehnička knjiga iz Zagreba. Na teme koje Grace Davie, profesorica sociologije religije na Sveučilištu Exeter, obrađuje u knjizi pod naslovom "Religija u suvremenoj Europi - Mutacije sjećanja" uvodno su se osvrnuli sociolozi Siniša Zrinšćak, Ankica Marinović Bobinac, Dinka Marinović Jerolimov i Milan Mesić.
U predgovoru upućenom hrvatskom čitatelju autorica ističe kako je, nekoliko godina nakon što je knjiga "ugledala svjetlo dana" (objavljena je 2000.), sigurna da je ključna ideja u njoj ona o "zastupničkoj religiji" koja je u bitnome europska. Odnosno, objašnjava autorica, "Europa ima osobitu povijest s obzirom na svoj religijski život koja se, ne smije poopćavati, a u njezinoj je srži bliska veza između crkve i države koja je generirala posebne stavove prema religiji".
Autorica navodi da religija može funkcionirati zastupnički na različite načine, među kojima su i ti "da crkve i vjerski službenici obavljaju obrede uime drugih (primjerice kod rođenja, vjenčanja, ali ponajviše u času smrti) te da vjerski službenici i redoviti praktikanti vjeruju uime ostalih, unutar i izvan crkava".
Po riječima Siniše Zrinšćaka, Grace Davie razvija inovativne načine kako razumijeti različitost i kompleksnost religijske situacije u Europi. Istaknuo je da Davie dovodi u pitanje dogmu po kojoj će svijet sutra biti ono što je Europa danas, odnosno da će se europski procesi sekularizacije proširiti na cijeli svijet.
Potvrdu svoje teze autorica nalazi u brojnim promjenama diljem svijeta, dodao je Zrinšćak, koje svjedoče o tomu da se svijet ne razvija pravolinijski i zato autorica tvrdi da je Europa zapravo iznimka u svijetu.
Na okruglome stolu raspravljalo se i o različitim načinima financiranja crkvi u Europi, vjeronauku i vjerskom obrazovanju o čemu se, rečeno je, raspravlja u svim europskim zemljama jer ni u jednoj ne postoji jasna i čista situacija.
Kad je pak riječ o hrvatskoj vjeronaučnoj praksi sociologinja Marinović Bobinac rekla je da je prema ciljevima nastave navedenim u programu vidljivo da se oni dominantno odnose na upoznavanje vjere, na katehezu, pastoralno djelovanje i evangelizaciju, tako da se može reći da se radi o nerazrijeđenoj vjerskoj poruci u usporedbi s kurikulumima ostalih europskih zemalja.
Dotaknuto je i pitanje položaju vjerskih manjiina, posebice muslimana, o čemu je govorio i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Ševko ef. Omerbašić.
Podsjetio je da je islam priznat kao religija samo u četiri europske zemlje, među kojima je i Hrvatska, istaknuvši da, primjerice, nije priznat u Francuskoj u kojoj ima pet milijuna muslimana.
Mnoge europske zemlje ne dopuštaju izgradnju džamija pa su one u europskim metropolama izgrađene na temelju posebnih diplomatskih ugovora, rekao je Omerbašić i ocijenio da "Europa zapravo zanemaruje autohtone muslimane".