U prvih sedam mjeseci u kampovima u Istarskoj županiji je zabilježeno 1 posto manje noćenja, u Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj 3 posto manje, u Splitsko-dalmatinskoj 6 posto manje, a u kampovima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 8 posto manje.
Povećani broj noćenja u kampovima u odnosu na prošlu godinu ostvaren je u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji, gdje je broj noćenja veći za 7, odnosno 5 posto.
Više gostiju u odnosu na prošlu godinu bilo je iz Njemačke (6 posto više), Nizozemske (5 posto), Austrije (2 posto) i domaćih turista (5 posto), a manje iz Italije (5 posto), Češke (13 posto), Danske (15 posto), Francuske (17 posto) i Mađarske (19 posto).
Najbolje su bili popunjeni kapaciteti kampova u Primorsko-goranskoj županiji (36 dana), Istarskoj (35 dana) i Zadarskoj županiji (26 dana).
U KUH-u procjenjuju da bi sezona, s obzirom na broj noćenja, u konačnici mogla biti za 4 do 5 posto lošija nego u prošloj godini, uprkos, kako navode, dobrim kretanjima u rujnu.
Među razlozima smanjenja potražnje za kampovima iz KUH-a navode loše vrijeme u dijelu sezone i manjak primjerene ponude u takvim okolnostima.
Smatraju da je "kamp proizvod" zanamaren, da su ulaganja mala i neodgovarajuća, a marketing nedovoljan.
Navode da gosti nisu uvijek zadovoljni s uslugom u kampovima te da domaći kampovi ne prate promjene na tržištu, primjerice sve veći broj gostiju koji putuju s kamperom, koriste kampove, ali i kamp-odmorišta, pa su pokretljiviji u odnosu na goste s klasičnom kamp-opremom i prikolicom.
Prema podacima KUH-a, u ADAC-ovu vodiču za kamp odmorišta navedeno je 2700 europskih kamp odmorišta, a u Hrvatskoj nema niti jednog službenog kamp-odmorišta.