Prema lakoći poslovanja izvješćem je ove godine obuhvaćeno 175 zemalja, 20 više nego prošle godine.
Prošle godine, kada je izvješće obuhvaćalo 155 zemalja, Hrvatska je prema lakoći poslovanja na globalnoj ljestvici zauzimala 118. mjesto.
Mjesto na globalnoj ljestvici izračunava se kao prosjek ocjena iz deset područja. Najbolje je u ovogodišnjem izvješću Svjetske banke Hrvatska rangirana po kriteriju izvršenja ugovora, na 28. mjestu, po plaćanju poreza na 58. mjestu, zatvaranju poduzeća na 80,. a prekograničnom trgovanju na 92. mjestu.
Po kriteriju jednostavnosti pokretanja poslovanja, odnosno osnivanja poduzeća, Hrvatska je na 100. mjestu, po uknjižbi imovine na 109., a po dobivanju kredita na 117. mjestu.
Po kriterijima iz područja zapošljavanja radnika Hrvatska zauzima 130. mjesto, po zaštiti ulagača je na 156., a najlošije je, na 170. mjestu, rangirana na području izdavanja dozvola.
Prema novom izvješću Svjetske banke i Međunarodne financijske korporacije (IFC), istočna se Europa reformirala više nego bilo koja druga regija, a deset vodećih reformatora su: Gruzija, Rumunjska, Meksiko, Kina, Peru, Francuska, Hrvatska, Gvatemala, Gana i Tanzanija.
Hrvatska, drugi najuspješniji reformator u regiji i sedmi u svijetu, skratila je vrijeme potrebno za upis nekretnina zahvaljujući uvođenju elektronički vođenih zemljišnih knjiga i prenošenju većih ovlasti na sudske službenike.
Uvedena je i jedinstvena pristupna točka za upis novih trgovačkih društava. Isto tako, javnim je bilježnicima omogućeno obavljanje prisilne naplate nespornih potraživanja, navodi se u izvješću.
Svjetska banka, iznoseći neke činjenice o Hrvatskoj, posebno se osvrće na nedavno poduzete aktivnosti Vlade kako bi poboljšala poslovno okruženje.
Tako se iznose i detalji o reformama koje će u idućih godinu, godinu i pol poboljšati rezultate Hrvatske, te, očekuje se, poboljšati mjesto na globalnoj rang listi Poslovanja u 2007/08.
Tako se ističe da bi u rujnu ove godine trebao krenuti projekt 'regulatorne giljotine' kojim se u roku devet mjeseci predviđa ukidanje otprilike 40 posto nepotrebnih zakona i propisa, odnosno "pročešljati" propisi koji predstavljaju prepreku za ulaganja i gospodarski razvoj.
Izdvaja se i projekt i internetska stranica Hitro.hr, mogućnost pristupa obrascima za podnošenje zahtjeva na Hitro.hr šalterima u cijeloj zemlji, mogućnost podnošenja zahtjeva za upis u sudski registra Intrenetom, te zakonom predviđeno vrijeme registracije na sudu skraćeno na 15 dana. Od uvođenja "one-stop-shop-a" registrirano je otprilike 5.000 novih tvrtaka.
Svjetska banka izdvaja da je uknjižba zemljišta prenesena sa sudaca na sudske službenike, da Internetom dostupni registri sada obuhvaćaju sve sudove, a sud u Zagrebu je digitaliziran. Zahvaljujući Projektu sređivanja zemljišnih knjiga i katastra skraćeno je vrijeme potrebno za uknjižbu nekretnina u velikim gradovima (tj. Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku), navodi se u činjenicama o Hrvatskoj.
Izdvaja se također da su u svrhu bolje zaštite vjerovnika u srpnju 2005. usvojene izmjene i dopune Ovršnog zakona, čime je omogućen prijenos ovrha u nekim slučajevima na javne bilježnike; otvaranje specijaliziranih trgovina za prodaju imovine nad kojom je provedena ovrha; te stvaranje očevidnika nekretnina i pokretnina.
Tim promjenama će se riješiti velik broj zaostataka sudskih predmeta povezanih s ovrhom, koji čine gotovo trećinu ukupnog broja zaostataka u hrvatskim sudovima. Do kraja 2005. broj neriješenih sudskih predmeta povezanih s ovrhom smanjen je za otprilike 9 posto, čime su sudovi oslobođeni rješavanja nespornih potraživanja, navodi se u izvješću.
Ističe se i da se zatvaranje trgovačkog ili obrtničkog poduzeća sada obavlja odmah nakon primitka zahtjeva za zatvaranjem. Nije potrebno objaviti registraciju trgovačkog ili obrtničkog poduzeća u novinama ili Narodnim novinama, a nije potrebno ni obnavljanje izdanih dozvola na godišnjoj osnovi.
Izmjene i dopune Stečajnog zakona usvojene su u lipnju 2006, čime je povećana učinkovitost stečajnih postupaka i ujednačavanje pravila u vezi sa svim postupcima nelikvidnosti.
Među nedavno poduzetim aktivnostima za poboljšanjem poslovnog okruženja ističe se i prošle godine pokusno uveden kreditni registar, koj je sada u široj upotrebi.