LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel reagirao je u utorak na izjavu hrvatske ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Kolinde Grabar
Kitarović da je granica između Hrvatske blizu malograničnog prijelaza Sveti Martin na Muri - Hotiza poznata unatoč nepostojanju međudržavnog sporazuma o granici jer se općinske granice u tom sektoru potpuno podudaraju s podacima o slovenskom i hrvatskom katastru. "Kad bi katastarske granice vrijedile kao državne, ja bih bio vrlo zadovoljan jer bi to značilo da su zaseoci Mlini, Bužini i Škudelin (južno od rijeke Dragonje u Istri) na slovenskoj strani. U tom bi slučaju tamo bilo puno mirnije", rekao je Rupel u utorak, na
konferenciji za tisak posvećenoj akciji spašavanju iz Sudana slovenskog humanitarnog djelatnika Tome Križnara, na traženje novinara da komentira izjavu hrvatske ministrice vanjskih poslova. Rupel je rekao da zajednička izjava koju su u subotu prilikom susreta
na Muri prihvatili premijeri Janez Janša i Ivo Sanader govori o potrebi da se na granici održi stanje iz vremena osamostaljivanja Hrvatske i Slovenije 25. lipnja 1991. i da se stvari ne prejudiciraju. "Ako pročitate tu izjavu zaključit ćete da katastarska granica nije državna granica", rekao je Rupel. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova uz to ističe da je dogovor premijera Sanadera i Janše od subote "tehničke" naravi i da ne
prejudicira konačna granična rješenja.
BANJA LUKA - Banjalučka Alternativna televizija (ATV) emitirala je u utorak navečer snimku od 16. travnja 1995. na kojoj zapovjednik 503. brigade Petog korpusa Armije BiH Hamdija Delalić svojim, ali i vojnicima 505. bužimske i 510. brigade zapovijeda da ne biraju sredstva u obračunu sa snagama teritorijalne obrane Fikreta Abdića, odnosno Vojskom Republike Srpske. Predsjednik Udruge logoraša Zapadne Bosne iz Cazina Esad Čović za ATV
je izjavio kako su izravne posljedice takvih zapovjedi spaljena sela i silovane žene. Čovićeva udruga je 1999. godine Haškom sudu poslala svu dokumentaciju, ali nije dobila odgovor te su nakon toga odlučili sve raspoložive dokaze o zločinima Armije BiH dostaviti Tužiteljstvu BiH. Fikret Abdić, koji trenutačno izdržava zatvorsku kaznu u Hrvatskoj,
tijekom rata u BiH je došao u izravni sukob s tadašnjim predsjednikom Alijom Izetbegovićem odnosno Armijom BiH nakon što je, u Velikoj Kladuši, proglasio samostalnost Cazinske krajine.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush nazvao je u utorak iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada "tiraninom" i ustvrdio da iranski režim, koji je poguban koliko i
Al-Qaida, treba spriječiti u nabavi nuklearnog oružja. "Iranski čelnici koji podupiru Hezbollah objavili su bezuvjetno neprijateljstvo Americi", kazao je. Neobično žestoko napao je Ahmadinedžada koji je, kako je rekao, pozvao Amerikance da se poklone "veličini iranske nacije". "Amerika se neće pokloniti tiranima", upozorio je Bush. SAD trenutačno zagovara uvođenje međunarodnih sankcija Iranu pošto je ovaj odbio prekinuti s obogaćivanjem urana. Bush nije želio izravno govoriti o stanju u Iraku, samo je ocijenio da bi povlačenje iz Iraka bilo isto što i napuštanje borbe protiv terorizma.
WASHINGTON - Bivši iranski predsjednik Mohammad Hatami pozvao je američke snage da ostanu u Iraku sve dok tamošnje vlasti ne budu kontrolirale stanje u zemlji, u razgovoru koji
je u utorak objavio američki dnevni list USA Today. Bivši predsjednik Hatami, prvi visoki iranski dužnosnik koji je privatno posjetio SAD, ustvrdio je da njegova zemlja nije naoružavala iračke šijite u vrijeme kada je on bio predsjednik (1997-2005.) i
izrazio je sumnju da je njegov nasljednik Mahmud Ahmadinedžad promijenio tu odluku.
Hatami je usto potaknuo svog nasljednika i američkog predsjednika Georgea W. Busha da razgovaraju o iranskom nuklearnom pitanju, nakon odbijanja Teherana da odustane od obogaćivanja urana. Hatami će u SAD-u boraviti dva tjedna tijekom kojih nije predviđen
nikakav susret s američkim čelnicima.
MEXICO - Konzervativac Felipe Calderon izabran je 2. srpnja za predsjednika Meksika, premda s neznatnom prednosti, priopćio je Savezni izborni sud (TRIFE), konačno potvrdivši
rezultate izbora koje ljevica nije htjela priznati. Calderon je s 0,56 posto glasova više pobijedio kandidata ljevice Andresa Manuela Lopeza Obradora. Prema službenim i konačnim brojkama koje je objavio Sud, Calderon je osvojio 35,89 posto glasova, dok je Obrador dobio 35,33 posto i već je najavio da neće priznati pobjedu "nezakonitog predsjednika" i da razmišlja o sastavljanju paralelne vlade. Obrador tvrdi da je na izborima bilo prijevare, a u predizbornoj utrci nepravilnosti, ali mu je sud u utorak odgovorio da "navodne nepravilnosti nisu dokazane". Felipe Calderon će 1. prosinca na predsjedničkoj dužnosti zamijeniti Vicentea Foxa, iz iste stranke, Stranke nacionalne akcije (PAN,
katolička desnica).
TOKIO - Japanska princeza Kiko u srijedu je rodila sina, prvog dječaka u carskoj obitelji nakon nekoliko desetljeća, objavili su japanski mediji. 39- godišnja Kiko, supruga carevog mlađeg sina, princa Akishina, rodila je 'carskim rezom' nakon komplikacija u trudnoći. Djetešce će biti treće u nizu nasljednika za prijestolje, nakon strica i oca. Rođenje sina u carskoj obitelji vjerojatno će zaustaviti nagađanja o mogućoj promjeni zakona iz 1947. po kojem pravo nasljeđivanja prijestolja imaju isključivo muška djeca. U carskoj obitelji, naime, od 1965., i rođenja princa Akishina, nije rođen nijedan dječak. Prijestolonasljednik Naruhito, carev stariji sin, ima jednu kćer, četverogodišnju djevojčicu Aiko, koja po sadašnjem zakonu, ne može naslijediti krunu.