Puhovski je za Hinu izjavio da je HRW "u osnovi u pravu", ali je iznio i tri napomene vezane uz izvješće.
Prva se odnosi na probleme oko zapošljavanja koji se, smatra Puhovski, ne odnose samo na srpske povratnike, već na cjelokupno stanovništvo na područjima od posebne državne skrbi, neovisno od etničkih razlika.
Slaže se s tvrdnjama HRW-a da je ove godine više pritisaka na srpsku manjinu, ali i ističe da se 2006., za razliku od lani, pokazuje puno boljom što se tiče spremnosti policije, javnosti i politike da reagira na takve pojave.
Puhovski naglašava da je za stvaranje bolje klime oko povrata bitno suzbiti negativne pojave u "propagandi", odnosno javnom mnijenju, jer se, kaže, i dalje srpsku manjinu iz Hrvatske optužuje za stvari za koje je odgovorna srpska većina iz Srbije.
Negativnom pojavom drži i znatni pad interesa za povratak u zadnje dvije godine, čemu je razlog, smatra, stvorena atmosfera da povratak nema smisla.
Milorad Pupovac smatra da su problemi na koje nailaze srpski povratnici, a na koje upozorava HRW, već dugo poznati hrvatskoj javnosti, ali da se često ne rješavaju jer ih određeni krugovi minimiziraju i blokiraju.
Pupovac ističe da hrvatska javnost shvaća da je poštivanje izbjegličkih i povratničkih prava jedan od preduvjeta za pristupanje Hrvatske EU, pa u tom smislu razumije i zahtjev HRW-a da EU u svoje pregovore s Hrvatskom uključi napredak glede sigurnosti srpskih povratnika, rješavanja njihovih stambenih pitanja te zapošljavanja.
Ono što, po Pupovčevu mišljenju, čini 'težinu' tog izvješća je to da je ono nakon niza godina prilično izravno, i to zato što, tvrdi, HRW očito želi pomoći da Hrvatska ozbiljnije shvati probleme Srba o kojima govori HRW".