U izvješću na 41 stranici, nazvanom "Desetljeće razočarenja: nastavak prepreka reintegraciji srpskih povratnika", analiziraju se ključni problemi na području ljudskih prava s kojima su suočeni srpski povratnici, uključujući nasilje i zastrašivanje, gubitak stanarskog prava i ograničene pristup zapošljavanju u državnim službama.
Osim toga, Vladini programi pomoći za srpske povratnike nisu donijeli stvarno poboljšanje uvjeta života, sa izuzetkom programa za obnovu kuća oštećenih u ratu.
"Srpski povratnici u Hrvatskoj još uvijek žive u teškim uvjetima", rekla je Holly Cartner, direktorica Human Rights Watcha za Europu i Srednju Aziju. "Hrvatska vlada mora ozbiljnije pristupiti pitanju poboljšanja uvjeta života te zajednice ako očekuje napredak glede članstva u EU-u."
U izvješću se tvrdi da je između 300.000 i 350.000 Srba otišlo iz svojih domova u Hrvatskoj tijekom rata od 1991.-1995. godine. Hrvatska je vlada zabilježila oko 120.000 povratnika, ali se "vjeruje da je stvaran broj puno manji. Puno onih koji su zabilježeni kao povratnici samo povremeno posjećuju Hrvatsku, a i dalje žive u Srbiji ili BiH."
Human Rights Watch izvješćuje da neuspjeh u rješavanju problema gubitka stanarskog prava, koje su izgubili izbjegli hrvatski Srbi, "ima veliki utjecaj na povratak izbjeglica i učinkovito sprječava povratak izbjeglica u urbana područja na kojima su mnogi hrvatski Srbi živjeli prije rata".
"Neuspjeh Hrvatske u rješavanju problema stanarskih prava oduzetih u ratu šalje poruku da su Srbi građani drugog reda", smatra Cartner. "Pronalaženje rješenja označilo bi važnu promjenu u stajalištu Hrvatske prema svom srpskom stanovništvu."
U prošlih godinu i pol, stoji dalje u izvješću, "zabilježen je porast nasilja i zastrašivanja pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj". "Incident u koji su umiješani ljudi iz različitih etničkih skupina može biti motiviran i drugim čimbenicima, a ne samo etničkim. Međutim, u nizu posljednih slučajeva etnički motiv je često očit", kaže HRW.
Organizacija podsjeća da je Ministarstvo unutarnjih poslova RH zabilježilo prošle godine 48 takvih slučajeva s jasnim ili mogućim etničkim motivom. HRW također navodi da su napadi nastavili i ove godine, posebice na području Zadra, te da policija nije uspjela uhvatiti počinitelje.
Unatoč zakonima usvojenim prošle godine s ciljem promoviranja zapošljavanja Srba i pripadnika drugih manjina u javnom sektoru, vrlo malo Srba je zaposleno u državnim službama na područjima na koja su se vratili, ističe HRW.
Premda ima kvalificiranih kandidata među srpskim stanovništvom, "samo 34 od gotovo 1.500 sudaca u Hrvatskoj su Srbi", kaže se u izvješću. Ograničeni broj Srba u državnim službama u suprotnosti je sa stanjem u privatnom sektoru, koji je napravio veći pomak po pitanju zapošljavanja srpskih povratnika, a što ukazuje na to da bi se moglo raditi o diskriminaciji, tvrdi HRW.
Izvješće uključuje preporuke hrvatskoj vladi da poboljša stanje ljudskih prava srpskih povratnika tako da među ostalim osigura trajno stambeno zbrinjavanje Srbima koji su izgubili stanarsko pravo tijekom rata, da vlasti javno osude sve etnički motivirane incidente i da počinitelje budu izvedeni pred lice pravde. Isto tako HRW poziva Zagreb da zaposli više Srba i pripadnika drugih manjina u djelatnosti javnog sektora.
HRW traži od Europske unije da uključi napredak glede sigurnosti, rješavanja stambenog pitanja i zapošljavanja Srba u svoje pregovore s Hrvatskom o članstvu u EU.
"Bitno je da EU iskoristi svoj utjecaj kroz proces pristupanja kako bi se osiguralo da Hrvatska postigne napredak u uklanjanju preostalih prepreka povratku i reintegraciji srpskih izbjeglica, te da se osigura da RH jednako tretira sve osobe bez obzira na etničku pripadnost ili druge karakteristike", stoji u zaključku izvješća.