Autor je odabranu građu predstavio u 22 poglavlja, kronološki prateći život i događaje u Brodu i njegovoj okolici, od nastanka višestranačja, preko priprema za obranu od srpske agresije, do stradavanja djece, masakra izbjeglica na igralištu Marsonije.
Piplovićeva knjiga podsjeća, na već pomalo zaboravljene podatke, da je na području županije poginulo 540 branitelja, da je u Brodu, samo 1992. u srpskim napadima na grad ubijeno 27-ero djece, a 65 ih je ranjeno i da za to do danas nitko nije odgovarao.
"Bilo je dana kada je dnevno pogibalo više civila u Slavonskom Brodu i okolici, nego branitelja u žestokim okršajima na prvim crtama", piše autor i podsjeća da je agresor grad i sela oko njega svakodnevno granatirao dalekometnom artiljerijom i zrakoplovima.
Brod je, osim toga, bio i grad izbjeglica i prognanika - kroz njega ih je prošlo više od 250 tisuća, a u gradu i njegovoj okolici stalno ih je boravilo 40-ak tisuća.
Nekim izbjeglicama, poput onih što su u srpnju 1992. pred Srbima pobjegle iz bosanske Posavine, Brod je bio zadnje odredište. Naime, 15. srpnja na igralištu Marsonije, privremenom prihvatilištu izbjeglica, granate su ubile osam, a teško ranile 30 bosanskih izbjeglica.
Sve te dramatične trenutke, ogromnu ljudsku patnju, bilježila je fotografska kamera 15-ak autora koji su tako dokumentirali istinu o Slavonskom Brodu i Domovinskom ratu.
Piplovićeva knjiga "predstavlja uspješan primjer istraživanaj istine o Domovinskom ratu utemeljen na fotografiji kao dokumentu", zapisao je u predgovoru Vladimir Šeks.
Piplović, bivši saborski zastupnik, u vrijeme rata bio je predsjednik Kriznog štaba Slavonskog Broda.
Nakladnici fotomonografije su Posavska Hrvatska, Radio Brod, Publicum i Brodska kulturna baština.