HINA - Financijski servis
Hrvatska je Vlada danas povjerila Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) da raspiše natječaje po nominalnoj cijeni za prodaju 80,2 posto dionica šibenske Tvornice lakih metala (TLM) i stopostoni državni udio u sisačkoj Valjaonici cijevi.
Riječ je o tzv. nultim natječajima na kojima je teško očekivati relevante ponude, pa bi se nakon toga objavili natječaji pod povoljnijim uvjetima, rekao je Damir Polančec, potpredsjednik Vlade.
U javnim pozivima koje će uskoro raspisati HFP, za koje će rok predaje prijava biti 15 dana, početna cijena za 80,2 posto temeljnog kapitala TLM-a bit će 442,74 milijuna kuna, a za poslovni udjel u sisačkoj Valjaonici, koji čini sto posto temeljnog kapitala, nakon prodaje imovine koja ne čini tehnološku cjelinu, po cijeni od 405,06 milijuna kuna.
Polančec je podsjetio da šibenski TLM ima kronični problem nedostatka obrtnih sredstava, da ovisi o uvozu sirovina iz inozemstva, da već ima negativan temeljni kapital, a obveze društva premašuju 1,2 milijarde kuna.
TLM ima i velik broj zaposlenika, procjenjuje se da je njih 200 tehnološki višak, kazao je.
Ističe da bi se kod ponuditelja za kupnju 1.475.802 dionica TLM-a iz portfelja HFP-a, DAB-a i HZMO-a, posebno cijenila spremnost da zadrže osnovnu djelatnost, te da od sadašnjih 1.601 zaposlenika TLM-a zadrže njih 1.400 u roku dvije godine od potpisivanja ugovora.
Također posebno bi se cijenio i program ulaganja u TLM od minimalno 92 milijuna eura u roku tri godine, te spremnost ponuditelja da izvrši sanaciju zemljišta Elektrolize.
Polančec također napominje da su svi uvjeti raspravljeni sa sindikatima, menadžmentom i lokalnom i regionalnom zajednicom.
I kod sisačke Valjaonice cijevi uvjeti su zadržavanje osnovne djelatnosti i preuzimanje obveze zadržavanja minimalno 1.209 djelatnika u roku dvije godine.
Trebali bi ponuditi i program ulaganja od minimalno sto milijuna kuna u roku dvije godine, preuzeti podmirenje obveza prema ostalim vjerovnicima, te izdavanje zamjenskog jamstva za obveze pokrivene državnim jamstvima, itd.
Vlada je na današnjoj sjednici zaključkom podržala dokument Polazišta i načela za modernizaciju općeg upravnog postupka, zadužujući Središnji državni ured za upravu da do kraja srpnja 2007. izradi Nacrt prijedloga zakona o općem upravnom postupku.
U Hrvatskoj je na snazi Zakon iz 1991., odnosno zakon još iz 1986. preuzet još iz bivše države. Temeljem toga zakona se godišnje rješava nekoliko milijuna predmeta, to je dobar, ali zastario zakon, koji npr. ne poznaje elektronsku dostavu, i sl., napomenuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić.
To u jednom dijelu usporava razvoj upravnog postupka, kazao je Palarić, dodajući i kako uz Zakon o općem upravnom postupku postoji i 25 specifičnih akata i postupak. Regulatorna giljotina i to će riješiti kako bi se došlo do jednoobraznosti, rekao je.
Kao smjernice modernizacije općeg upravnog postupka navodi tradicionalne vrijednosti hrvatske javne uprave utvrđene Ustavom, potrebe i zahtjeve hrvatskog društva prema javnoj upravi, kriterije Europskog vijeća utvrđene 1993. u Kopenhagenu, načela Europskog suda pravde, itd.
Vlada je danas dala prethodnu suglasnost na Statut Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog suda, izvješće o radu Središnjeg registra osiguranika za 2005., te odlučila javno, u Narodnim novinama objaviti Smjernice za primjenu ugovornih oblika javno privatnog partnerstva.