Riječ bi bila o tzv. nultim natječajima, odnosno natječajima po nominalnoj vrijednosti.
Tako bi, nakon Vladine odluke, 80,2 posto temeljnog kapitala, odnosno 1.475.802 dionica TLM-a iz portfelja HFP-a, DAB-a i HZMO-a bilo ponuđeno po nominali od 300 kuna po dionici, ili po početnoj cijeni od ukupno 442,74 milijuna kuna.
Poslovni udjel u Valjaonici Sisak, koji čini sto posto temeljnog kapitala, nakon prodaje imovine koja ne čini tehnološku cjelinu, ponudio bi se po nominali od 405,06 milijuna kuna.
Kod ponuditelja za TLM posebno bi se, uz ostalo, cijenila spremnost da zadrže osnovnu djelatnost, da zadrže 1.400 zaposlenika u roku dvije godine.
Također posebno bi se cijenio i program ulaganja u TLM od minimalno 92 milijuna eura u roku tri godine, te spremnost ponuditelja da izvrši sanaciju zemljišta Elektrolize.
Uvjeti koje bi trebali ispuniti ponuditelji za sisačku Valjaonicu su zadržavanje osnovne djelatnosti i preuzimanje obveze zadržavanja minimalno 1.209 djelatnika u roku dvije godine.
Trebali bi ponuditi i program ulaganja od minimalno sto milijuna kuna u roku dvije godine, preuzeti podmirenje obveza prema ostalim vjerovnicima, te izdavanje zamjenskog jamstva za obveze pokrivene državnim jamstvima.
U oba slučaja ponuditelji bi trebali ponuditi preuzimanje postojećih prava iz kolektivnog ugovora, odnosno radnog odnosa, podmirenja obveza prema ostalim vjerovnicima, te odgovarajuće instrumente osiguranja.
Vlada bi na sutrašnjoj sjednici trebala utvrditi i zakonski prijedlog o državnim nagradama za znanost, kao i zaključkom prihvatiti polazišta i načela za modernizaciju općeg upravnog postupka.