Objašnjavajući odluku predsjednik Upravnog odbora HFP-a Damir Polančec je rekao da je natječaj bio proveden u skladu sa zakonom i praksom HFP-a, ali da je samom Maestralu i zainteresiranim stranama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostavio premalo vremena za primjerenu pripremu. U novom natječaju, dodao je, svim zainteresiranim stranama dat će se dovoljno vremena da se konsolidiraju i daju adekvatne ponude. Također je najavio da će novi natječaj Maestralu definitivno donijeti strateškog partnera.
Dopredsjednik HFP-a Ivan Gotovac je izvijestio da je na natječaj za prodaju 69,96 posto Maestralovih dionica, po početnoj cijeni od 72,16 milijuna kuna, pristiglo osam ponuda. Ponude su se kretale od 73 do 120 milijuna kuna, a uz to je svaki ponuđač istaknuo svoje ulagačke namjere te planove sa zaposlenima.
Ponuđači su bili Novi Kvarner iz Novog Vinodolskog, Kirkwood Capital iz Zagreba zajedno s tvrtkom KNS Valda UAB iz Litve, zadarski Rivijera Hoteli, povratnik s Novog Zelanda Ivan Šimunović s Brača, dubrovačka investicijska grupa, koju čine tvrtke IGH, PGM Ragusa, Alfa Plan, Bilina i Konel, tvrtka PGM Ragusa, Tvrta Aejo Beteiligungs, u sastavu austrijske hotelske grupacije Falkensteiner te tvrtka Dubrovnik Riviera Invest.
To je bio drugi natječaj za prodaju hotela Maestral, koji upravljaju s pet hotela u zaljevu Lapad. Izazvao je burne reakcije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a predstavnici nekoliko političkih stranaka zatražili su njegovo poništenje.
Također, udruga branitelja, sindikalna podružnica i Radničko vijeće hotela Maestral uputili su Državnom odvjetništvu zahtjev za pokretanjem postupka za poništenje natječaja.
UO HFP-a odlučio je raspisati i novi natječaj za privatizaciju Željezare Split, za kupnju HFP-ova udjela u toj tvrtki. Riječ je o četvrtom pokušaju prodaje splitske Željezare. Početna cijena za 101.146 dionica koje čine 89,33 posto temeljnog kapitala, bit će, kako je zaključeno, jedna kuna, a od kupca se uz ostalo očekuje preuzimanje obveza društva koje iznose 200 milijuna kuna, uz djelomični otpis državnih potraživanja, zadržavanje osnovne djelatnosti te primjeren odnos prema zaposlenima.