Riječ je o području koje je i ranije bilo predmetom lokalnih nesporazuma između Hotize i obližnjeg hrvatskog Svetog Martina na Muri, ali i temom diplomatskih nota Zagreba i Ljubljane u vezi sa skelom koja je vozila preko Mure, nedavnom gradnjom mosta, te priključne prometnice.
"U petak je hrvatski buldožer zaorao po zemljištu, a već u subotu su na cestu koja je trasirana po parcelama u slovenskom vlasništvu posipali šljunak. Nitko nas nije pitao smiju li sjeći i rušiti stabla u našim šumama", navodi "Dnevnik" izjave Hotižana, koji su Janši i Rupelu u prosvjednom pismu napisali da se radi o "krajnje nedopustivim radovima koji su u suprotnosti s dogovorima o rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom", te u suprotnosti "sa stanjem od 25. lipnja 1991. godine" (kad su obje države proglasile samostalnost.
Stanovnici Hotize, piše list, navode da se radi o "još jednoj hrvatskoj provokaciji", te da slovenski državni organi reagiraju mlako ili se uopće ne odazivaju na njihove prosvjede.
Priznaju da je riječ o području na hrvatskom katastarskom području, ali se boje da se tako prejudicira stanje državne granice koju tek treba utvrditi međudržavnim sporazumom.
"To je dio hrvatske strategije da u trenutku kad granična crta bude definirana mogu potpuno završenu infrastrukturu pokazati kao dokaz da je riječ o hrvatskom teritoriju, i to od Hotize do Kota, nizvodno sve do tromeđe s Madžarskom. Zbog toga su prilikom gradnje mosta na lijevu obalu Mure već instalirali kabel visokog napona i telefonske vodove", prenosi "Dnevnik" tvrdnje iz Hotize.