Drnovšekov kabinet priopćio je da slovenski predsjednik još nije dobio Napolitanovo pismo istog sadržaja, pa ga ne može komentirati. Inicijativu je, međutim, već s rezervom dočekao ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel koji je s Drnovšekom, zbog njegovih samostalnih vanjskopolitičkih aktivnosti, pa i neformalnih susreta s Mesićem, već duže vremena u sporu oko toga tko je najmjerodavniji za vođenje i usklađivanje vanjske politike.
"Moja je jedina primjedba da je relacija Slovenije prema Italiji različita od odnosa koji s Italijom ima Hrvatska", rekao je za slovensku televiziju Rupel, načelno se ipak ne protiveći takvu susretu.
Poznato je da je Slovenija i ranije izražavala rezerve prema "trojnom" susretu na razini predsjednika Italije, Hrvatske i Slovenije. Razlog je u tome da bi Slovenija, primjerice, manjinsko pitanje željela tretirati izvan tog konteksta i sasvim na bilateralnoj razini zbog slovenske manjine u Trstu, a i zato jer smatra da je zbog članstva u Europskoj uniji njena pozicija prema Italiji kvalitetnija i jača nego hrvatska. Diplomati u ljubljani osim toga neslužbeno ističu da se, primjerice, slovenski i hrvatski predsjednik nemaju oko čega međusobno miriti jer, kao ni dva naroda, nisu posvađani, nego je riječ o odnosu Slovenaca i Hrvata prema grijesima talijanskog fašizma i odnosu koji talijanska vlada ima prema pitanju talijanske manjine u Sloveniji i Hrvatskoj te traumama izazvanim njenim egzodusom s istočne strane Jadrana u vrijeme komunizma.