Nakon takvog iranskog odgovora na prijedlog zapadnih zemalja, na američkom je tržištu barel sirove nafte poskupio 65 centi, popevši se na 71,79 dolara. Istodobno, na tržištu u Londonu cijena nafte porasla je 93 centa, na 73,23 dolara za barel.
Taj je četvrti po veličini svjetski izvoznik nafte u nedjelju objavio kako ne namjerava obustaviti svoj program obogaćivanja urana, isključivši time mogućnost ispunjenja glavnog zahtjeva kompenzacijskog paketa koji mu je ponudilo šest svjetskih sila. Cjelovit odgovor na prijedlog Zapada Iran planira dati najkasnije u utorak.
"Iranska situacija očigledno će u idućih nekoliko dana biti izvor zabrinutosti", ocjenjuje Kevin Norrish, analitičar naftnih tržišta ulagačke banke Barclays Capital. "Općenito gledano, za sada se čini da je razdoblje slabljenja cijena završeno", dodao je.
Vijeće sigurnosti UN-a zatražilo je od Irana obustavu programa nuklearne proliferacije najkasnije do 31. kolovoza, zaprijetivši u suprotnome kaznenim akcijama koje bi se mogle odraziti i na svjetsku opskrbu nafte.
U zamjenu za obustavu spornog nuklearnog programa, Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Francuska, Britanija i Njemačka ponudile su Iranu razne poticaje. Teheran, međutim, ne pokazuje nikakve znakove popuštanja i tvrdokorno ostaje pri tvrdnji da su njegove nuklearne ambicije čisto civilne prirode.
Cijene nafte u ovoj su godini na tržištu u New Yorku poskupile oko 18 posto, uslijed zabrinutosti da bi sukob s Iranom mogao srezati njegov izvoz od preko dva milijuna barela nafte dnevno, kao i zbog redukcije opskrbe izazvane nastavkom nasilja u jednom od glavnih izvoznika Nigeriji.
Trgovci pažljivo prate i situaciju s prošli tjedan započetim primirjem između Izraela i Hezbollaha, osobito nakon što je UN u nedjelju upozorio da bi, nastave li se kršenja rezolucije UN-a kojom je uspostavljeno, lako moglo doći do obnove "bezdana nasilja i krvoprolića" na Bliskom istoku.