FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

20.000 stručnjaka o AIDS-u 25 godina nakon pojave epidemije

PARIZ, 11. kolovoza 2006. (Hina/AFP) - Oko 20.000 stručnjaka - liječnika, znanstvenika, političara, aktivista, od nedjelje će u kanadskom gradu Torontu raspravljati o AIDS-u, 25 godina poslije izbijanja epidemije te smrtonosne bolesti koja je dosad odnijela 25 milijuna života.
PARIZ, 11. kolovoza 2006. (Hina/AFP) - Oko 20.000 stručnjaka - liječnika, znanstvenika, političara, aktivista, od nedjelje će u kanadskom gradu Torontu raspravljati o AIDS-u, 25 godina poslije izbijanja epidemije te smrtonosne bolesti koja je dosad odnijela 25 milijuna života.

Međutim, 16. međunarodna konferencija o AIDS-u počinje u vrijeme kada se pojavljuju nešto pozitivniji signali o suzbijanju te bolesti jer je mobilizacija struke u borbi protiv sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS) omogućila da se danas, četvrt stoljeća nakon prvih oboljenja otkrivenih među pripadnicima homoseksualne zajednice u Sjedinjenim Državama, epidemija stabilizira.

No takav svjetski trend ne bi smio zavarati, jer velike su geografske razlike i diskriminacijska ponašanja koja pogoduju širenju AIDS-a među ranjivim skupinama kao što su žene, homoseksualci, prostitutke, izbjeglice, zarobljenici i ovisnici koji droge uzimaju intravenozno.

Krajem 2005., oko 38,6 milijuna ljudi u svijetu bilo je zaraženo virusom HIV, prema agenciji Ujedinjenih naroda za AIDS (UNAIDS) koja koordinira borbu protiv te bolesti.

Podaci pokazuju da je od 2001., broj zaraženih stabilan iako zapravo brojka stalno raste zbog činjeničnog demografskog rasta svjetskog stanovništva i uspješnih tretmana koji oboljelima produljuju život.

Godine 2005., virusom se zarazilo 4,1 milijun ljudi što govori da se ritam kojim se zaraza širi stabilizirao nakon što je krajem 90-ih broj novozaraženih dosegao najvišu razinu.

Međutim, odgovor na bolest mora se "znatno pojačati", upozorava UNAIDS u izvješću za 2006. U protivnom, "zemlje čiji razvoj već zaostaje zbog AIDS-a, sve će više zaostajati što donosi i prijetnju njihovoj socijalnoj stabilnosti".

Jedan od direktora pri UNAIDS-u Achmat Dangor upozorava na nevjerojatnu brzinu širenja epidemije u pojedinim zemljama, primjerice nekim državama bivšeg Sovjetskog Saveza gdje se broj seropozitivnih i oboljelih udvadeseterostručio u jednome desetljeću.

Problematična je Indija koja je premašila Južnu Afriku u apsolutnoj brojci zaraženih i u kojoj žive dvije trećine svih zaraženih u Aziji.

UNAIDS upozorava i na širenje epidemije u ruralnim zonama Kine, područja u koje je pristup otežan.

Unatoč poboljšanjima u šest od 11 najpogođenijih zemalja Afrike, epidemija ne posustaje na afričkom jugu koji je nesretni prvak po broju zaraženih: 18,8 posto odraslog stanovništva.

U bogatim je zemljama učinkovitost snažnih koktela lijekova protiv AIDS-a nesporna ali ipak te dobre rezultate koči sporo otkrivanje prisutnosti virusa i sporo obraćanje zaraženih liječniku.

Pozitivno je i to da su znatno povećana sredstva namijenjena sprječavanju širenja bolesti te liječenju. Tako je 2001., za liječenje bilo izdvojeno 1,6 milijardi dolara, a 2005. su javna zdravstva izdvojila 8,3 milijardi dolara.

Generički lijekovi doveli su također do pada cijene liječenja s 10.000 dolara na samo 150 dolara godišnje za lijekove prve generacije.

Liječenja su se upeterostručila u najsiromašnijim zemljama gdje je 1,3 milijuna osoba bilo obuhvaćeno antiretrovirusnom terapijom 2005. (Za usporedbu 2001., bilo ih je samo 240.000).

Međutim, 6 milijuna bolesnih hitno vapi za liječenjem, ističe Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) a udruge za obranu oboljelih (Act Up) upozoravaju na nedovoljno finaciranje.

I direktor Dangor iz UNAIDS-a ponavlja da bi trebalo izdvajati od 20 do 23 milijarde dolara godišnje sve do 2010., kako bi se ostvario cilj Opće skupštine UN-a da 2015. godine epidemija počne opadati.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙