Ministar je izrazio zadovoljstvo što su građevinski radovi gotovi do ugovorenog roka rekavši da je sada otvoren prostor za početak rada trajnog postava muzeja koji bi bio gotov u proljeće 2007. Ministarstvo kulture do sada je za muzej Narone utrošilo oko 17 milijuna kuna, a osigurana su i sredstva za konačni postav tog muzeja, dodao je ministar.
O važnosti arheološkog muzeja Narona koji se nalazi na samom arheološkom nalazištu, na ostacima antičkog grada Narone, govorio je privremeni ravnatelj arheološkog muzeja Narona Hrvoje Manenica. Istaknuo je kako je na tom svjetski poznatom arheološkom nalazištu pronađen najveći broj kipova rimskih careva iz prvog stoljeća prije Krista.
Dodao je da se u središtu antičkog grada Narone nalazio hram cara Augusta s mramornim statuama rimskih careva.
Arheološka istraživanja u Vidu započela su koncem 19. stoljeća, zatim je prekinut do početka 20. stoljeća i s manjim prekidima iskapanja su se radila do danas u organizaciji Arheološkog muzeja u Splitu, rekao je Manenica.
Podsjetio je da su arheološka iskapanja provedena 1996./1997. rezultirala otkrićem Augusteuma, hrama posvećenog Augustu sa 16 monumentalnih skulptura. Na čelu iskapanja bio je tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu Emilio Marin.
Muzej obuhvaća površinu od 1000 četvornih metara u čijem je središtu forum na kojemu će biti izloženo 16 monumentalnih skulptura. One su restaurirane i prikazane na izložbama u Oxfordu, Barceloni u Vatikanskim muzejima, a prošle godine ta izložba postavljena je u Gliptoteci HAZU u Zagrebu.
Kad budu završeni radovi za postav te monumentalne skulpture preselit će se u Naronu.
Osim skulptura, u muzeju će biti izloženi i drugi važni ostatci antičkog hrama, za sada je ostao sačuvan jedan od dva mozaika, a drugi se restaurira u obližnjoj radionici u Vidu.
Značajan dio nalaza, njih oko 800 su arhitravi - velike kamene ploče s hrama, posuđe, nakit i novac, što je simbol rimskog imperija. Manenica je kazao da će se u arheološki muzej u Naroni vratiti i sva ona građa iz drugih arheoloških muzeja u Hrvatskoj koja je ranije pronađena na tom lokalitetu.
Građa iz tog muzeja prije nego što bude postavljena sada se obnavlja u Arheološkom muzeju u Splitu i Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu.
Manenica je kazao da će stalni postav muzeja u Naroni raditi Arheološki muzej iz Splita.
O konačnom prijedlogu stalnog postava odlučit će Hrvatsko muzejsko vijeće, potvrdio je novinarima ministar Biškupić.
Izvođač radova na arheološkom muzeju u Naroni je građevinska tvrtka M.G.A. iz Metkovića, a autor projekta muzeja je arhitekt Goran Rako s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Ministar Biškupić novinare je izvijestio i o drugim važnim muzejima koji su u gradnji, među ostalim Lapidarij u Novigradu u Istri, Muzej antičkog stakla u Zadru, Muzej krapinskog pračovjeka u Hušnjakovu kod Krapine, Muzej Marka Pola u Korčuli, Muzej Domovinskog rata, dvije zgrade muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, početak izgradnje arheološkog muzeja u Osijeku. Podsjetio je da je nedavno otvoren i Muzej Nikole Tesle u Smiljanu te muzej u Trogiru.
Ministar je istaknuo da će se kroz ta značajna muzejska zdanja, koja su pri završetku ili se započinju graditi, pokazati 6 milijuna pokretnih spomenika kulture koliko ih Hrvatska ima u fundusima i zbirkama svojih muzeja.