Brstilo je istaknuo kako je u proteklih osam dana, od kada je otkriven prvi slučaj klasične svinjske kuge u Borovu, koji je i žarište zaraze, do utorka ukupno usmrćeno 768 svinja u 48 dvorišta.
Upozorivši kako se još ne može prognozirati kako će se bolest razvijati, ocijenio je da je epidemija na vrhuncu, da se mogu očekivati pojedinačni slučajevi i da se od sutra smanjuje broj veterinarskih ekipa.
Epidemija svinjske kuge zahvatila je prostor u krugu od tri kilometra u trima općinama i pet mjesta - Borovu, Trpinji, Bršadinu te vukovarskim naseljima Lipovači i Borovu naselju. Ekipe koje rade na terenu u suzbijanju svinjske kuge popisale su na području pet naselja u krugu od tri kilometra od žarišta 1102 kućanstva i ukupno 15.568 svinja.
To pokazuje da je broj svinja na manjem području vrlo velik, što pogoduje širenju zaraze, ustvrdio je, ponovivši da je teško prognozirati kad je posrijedi ta bolest.
"Riječ je vrlo opasnu i agresivnu virusu koji se može prenijeti na razne načine - izravno, preko živih životinja i strvina, te neizravno, obućom, odjećom i nekontroliranim prometom drugih proizvoda", izjavio je Brstilo.
Nadzor bolesti i saniranje terena podrazumijevaju promatranje i obilazak ne samo zaražena područja nego i u krugu od 10 kilometara te uzimanje uzoraka krvi kako bi se utvrdila možebitna nova žarišta zaraze, dodao je.
"Još pouzdano ne možemo reći gdje je izvor zaraze, ali je prvi slučaj otkriven na pašnjaku u Borovu uz Dunav. Ondje je više vlasnika nepropisno držalo svinje, koje nisu bile označene. To se odnosi na 80 posto vlasnika, što pokazuje da je možda i promet svinja dobrano bio bez nadzora, a tu je možda i glavni uzrok", rekao je Brstilo.
Kako je riječ o pograničnom području sa Srbijom, u kojoj se ta bolest javlja, Brstilo nije isključio mogućnost, koja će se istražiti, da je dio svinja prokrijumčaren na vukovarsko područje. Tu vjerojatnost potkrjepljuje činjenica da je na Borovskoj adi zatečen stanovit broj svinja koje su danas usmrćene, rekao je Brstilo.