Investicijski ciklus, vrijedan oko 18 milijuna kuna, trebao bi završiti do 2008. godine, rekao je Primorac, na način da će Vlada za gradnju brodova izdvajati novac u tri dijela kroz tri godine, a s 25 posto u financiranju će sudjelovati instituti u Splitu i Dubrovniku.
Dva instituta dobit će nove istraživačke brodove, opremljene najsofisticiranijom tehnologijom i suvremenim laboratorijima, što predstavlja prvo financijsko ulaganje u oceanografiju nakon više od pola stoljeća, istaknuo je ministar Primorac.
Vlada će za gradnju splitskog broda osigurati 12 milijuna kuna, odnosno po četiri milijuna u tri godine, ostatak, namijenjen opremanju broda, sam Institut. Za dubrovački brod Vlada će izdvojiti ukupno 6 milijuna kuna kroz tri godine, a ostatak Institut za more i priobalje.
"Bez istraživačkog broda, opremljena najsuvremenijom tehnologijom, Hrvatska ne može konkurirati na međunarodnom tržištu, kao što ni bez primjerenih uvjeta za rad naši znastvenici ne mogu odgovoriti zadaćama koje se pred njih postavljaju", poručio je Primorac dodajući kako će nabavkom dvaju novih brodova Hrvatska postati lider u regiji jer će, podatcima prikupljenima na temelju znanstvenog istraživanja, servisirati i druge zemlje, uključujući i Crnu Goru.
"Hrvatska je na području oceanografije zaostajala za svojim kolegama iz europskih zemalja, no nabavom dvaju novih istraživačih brodova, nećemo samo sačuvati naše more nego ćemo postati i konkurentni na međunarodnom tržištu", ustvrdio je Primorac, naglasivši kako je Hrvatska odabrala put prema znanju, te je uspjela, što nije pošlo za rukom mnogim zemljama, osigurati više od 7 milijuna eura iz europskih znanstvenih programa.
Kazao je i kako se nada da će na natječaju za dobivanje poslova gradnje dvaju novih brodova pobijediti hrvatski brodograditelji.
Istraživački brod "Bios", kojim se koristi Institut za oceanografiju i ribarstvo, izgrađen je još 1953. i više ne zadovoljava potrebe tog instituta.
Ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Ivona Marasović zahvalila je Vladi na financijskoj potpori, istaknuvši kako je zaštita Jadranskog mora prioritetna zadaća Hrvatske uoči ulaska u EU.
"Taj iznimno važan projekt na tragu je naših težnji da postanemo ravnopravnim dijelom europske znanstvene obitelji, a mi ćemo svojim rezultatima opravdati povjerenje ministra Primorca, to više što je riječ o prvom ulaganju u oceanografiju nakon pola stoljeća", poručila je ravnateljica Marasović.