Naprotiv, oni su ustanovili da sva pozornost svijeta neće ubrzati vrijeme kada će vaše najmilije prvi put reći ga-ga- ili da-da.
Australski znanstvenici, koji su pratili razvoj 1.750 djece od rođenja do njihove sedme godine, ustanovili su da stupanj majčina obrazovanja, njezin prihod, pa čak ni psihičko zdravlje nemaju nikakva utjecaja na trenutak kad će vaše djete izgovoriti prve slogove.
Znanstvenici, naprotiv vjeruju da prerani porod i niska porođajna težina novrođenčeta mogu doprinijeti kasnijem početku govora kod djece.
"Dakle, roditelji konačno trebaju prestati osjećati grižnju savjesti jer njihovo dijete još uvijek nije progovorilo prve slogove ili riječi, a tuđa, primjerice u istoj dobi jesu", smatra voditeljica istraživačkog tima u Institutu Telethon za istraživanje zdravlja djece u australskom Perthu, prof. Kate Taylor.
Znanstvenici su utvrdili da je od 1.766 djece u dobi od dvije godine, 81 posto moglo uspješno kombinirati dvije do tri riječi. Trinaest posto ih je progovorilo kasnije, a vokabular im je bio vrlo škrt.
Dječaci su tri puta češće bili u skupini koja je progovorila kasnije od djevojčica. Djeca koja su u obitelji imala osobe koje su progovorile kasnije također su bila u skupini koja je prve riječi izgovorila kasnije od svojih vršnjaka.
Profesorica Taylor smatra da razgovori s djetetom ili čitanje djetetu nisu povezani s pitanjem hoće li dijete prve riječi izgovoriti ranije ili kasnije.
Nedavno otkriće australskih znanstvenika u suprotnosti je s popularnim vjerovanjem da mala djeca koja počnu kasnije izgovarati prve slogove ili riječi rastu u problematičnoj obitelji ili su nazadni u odnosu na vršnjake.
"Nadam se da će naše istraživanje uvjeriti mnoge roditelje da činjenica da je dijete kasnije progovorilo nema nikakve veze s njihovim bavljenjem djetetom i brigom kojom ga okružuju niti s djetetovom inteligencijom", rekla je prof. Taylor.