Martić (60), nekadašnji ministar unutarnjih poslova i predsjednik samozvane RS Krajine, optužen je u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv hrvatskih civila na okupiranim teritorijima 1991-95., za ratne zločine u zapadnoj Bosni 1994. te zbog raketiranje Zagreba 2. i 3. svibnja 1995.
Po završetku dokaznog postupka optužbe raspravno vijeće nije prihvatilo zahtjev za odbacivanje pojedinih točaka optužbe, pa će Milovančević morati iznositi obranu po svih 19 točaka.
Ako je suditi prema uvodnoj riječi, ta će se obrana uglavnom svoditi na prebacivanje krivnje za rat na hrvatske vlasti i HDZ, na "nelegalne i paravojne" hrvatske snage, uz dokazivanje legitimnosti intervencije JNA i prava srpskog naroda na ostanak u Jugoslaviji, kao i spontanog karaktera srpske pobune.
HDZ je, po riječima Milovančevića, od dolaska na vlast 1990. vodio kampanju otvorene mržnje prema Srbima, brišući ih iz novog ustava i vraćajući simbole NDH, što je rezultiralo strahom od ponavljanja genocida iz II. Svjetskog rata i samoorganiziranjem Srba.
Tzv. "balvan revoluciju" u kolovozu 1990. opisao je kao paničnu reakciju Srba na upućivanje policijskih snaga iz Zagreba, zbog čega je predsjednik i općine Knin Milan Babić "proglasio ratno stanje".
Ustvrdio je kako su politički potezi Srba predstavljali samo odgovore na poteze hrvatskih vlasti, i kako to što su proglasili autonomiju unutar Hrvatske dokazuje da nisu htjeli Veliku Srbiju.
Martićev branitelj uvodnu riječ obrane nastavlja i u srijedu, nakon čega će započeti izvođenje dokaza saslušanjem prvog svjedoka, bivšeg ministra vanjskih poslova tzv. RSK Slobodana Jarčevića.
Milovančević je danas najavio da će nakon ljetne stanke u radu ICTY-a, 14. kolovoza u obranu Martića svjedočiti Momir Bulatović, bivši premijer SR Jugoslavije, čiji će iskaz trajati tjedan dana.