U novom haškom "mega-procesu", zbog kojih su proširivane sudnice ICTY-a, na optuženičkoj klupi su bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović (63), potpredsjednik Vlade SRJ Nikola Šainović (58), načelnik Glavnog stožera VJ general Dragoljub Ojdanić (65), zapovjednik Treće armije VJ Nebojša Pavković (60), zapovjednik Prištinskog korpusa VJ Vladimir Lazarević (57) i načelnik stožera MUP-a Srbije na Kosovu, pomoćnik ministra Sreten Lukić (51).
Optužnica ih u pet točaka tereti po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti, te kao sudionike udruženog zločinačkog pothvata, za progon oko 800.000 Albanaca, masovna ubojstva, deportacije, silovanja i druge zločine počinjene u sklopu "sustavne kampanje terora i nasilja" na Kosovu u prvih šest mjeseci 1999.
"Optužba će dokazati da su šestorica optuženih sudjelovali, zajedno sa Slobodanom Miloševićem, u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem da se izmjeni etnička ravnoteža na Kosovu kako bi se održala srpska kontrola nad tom pokrajinom", najavio je u uvodnoj riječi tužitelj Thomas Hannis.
"Godine 1999., prizori sukoba na Kosovu i konvoja s tisućama albanskih izbjeglica plijenili su međunarodnu pozornost. Mi ćemo objasniti zašto i kako se to dogodilo", rekao je Hannis.
Naglasio je kako se o Kosovu ne može govoriti bez spominjanja Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i SRJ koji je u ožujku ove godine, tijekom suđenja, umro u pritvoru ICTY-a od infarkta.
Za Miloševića, koji je krejem 1999. optužen skupa s Milutinovićem, Šainovićem i Ojdanićem, "Kosovo je bilo izuzetno važno, jer je na njemu počeo svoj politički uspon. Vjerovao je da će ostati na vlasti sve dok kontrolira Kosovo", kazao je tužitelj.
"Rekao je kako mu je Kosovo važnije od glave", dodao je Hannis.
Prvoptuženog Milutinovića, opisao je kao jednu od ključnih figura i člana svih državnih tijela koja su planirala i vodila operacije na Kosovu, s velikim ovlastima nad vojskom i policijom, pregovarača s međunarodnom zajednicom i dužnosnika koji je u svibnju 1999. izdao ukaz o osobnim iskaznicama u ratnom stanju, na temelju kojeg su Albancima oduzimani osobni dokumenti.
Za Šainovića je rekao da je bio "član unutarnjeg kruga" kojem je Milošević osobno delegirao ovlasti za Kosovo, te da je bio glavni pregovarač o Kosovu sa svim međunarodnim izaslanicima.
Tužitelj Hannis opisao je i uloge ostale četvorice optuženih te, uloge vojske, policije i drugih organizacija u ratu na Kosovu.
Govoreći o genezi srpsko-albanskog sukoba na Kosovu, Hannis je istaknuo i značaj Memoranduma SANU iz 1986., odluka Skupštine Srbije o ukidanju autonomije iz 1990. a opisao je i sustavnu diskriminaciju Albanaca u cilju promjene etničkog sastava.
U sudnici je prikazan dio snimke Miloševićevog govora na Gazimestanu 1989. u kojem je najavio rat na prostoru bivše Jugoslavije, te niz snimaka vezanih uz pojedinačne pokolje koje su u albanskim selima na Kosovu počinili pripadnici srpske vojske i policije 1999., kao i snimke masovnih grobnica i deportacija.
Suđenje, na kojem će dokazni postupak optužbe trajati oko godinu dana, odvija se pred raspravnim vijećem kojim predsjedava škotski sudac Iain Bonomy, koji je sudio i Miloševiću, a uz njega su i Ali Nawaz Chowhan iz Pakistana i Cvetana Kamenova iz Bugarske.
Šestorica optuženih su se dobrovoljno predali ICTY-u od 2002. do 2005., a na prvom pojavljivanju pred sudom odbacili su optužbe.