Ti podatci, napominju u HNB-u, upućuju da je u prvoj polovici ove godine zabilježen pad registriranih krivotvorenih novčanica za 71 posto u odnosu na drugu polovicu 2005. (kada je registrirano 2.897 krivotvorenih novčanica).
Uzevši u obzir da je koncem lipnja 2006. u optjecaju bilo 125 milijuna komada novčanica, analitičari središnje banke izračunali su da je na jedan milijun komada originalnih novčanica u optjecaju tijekom razdoblja siječanj-lipanj registrirano 7 komada krivotvorenih novčanica.
Najveći broj krivotvorenih registriranih novčanica zabilježen je kod novčanica od 200 kuna (284 komada), a slijede novčanice u apoenima od 500 kuna (206 komada ili 24 posto ukupno registriranih krivotvorenih novčanica), potom od sto kuna (158 komada ili 19 posto), od 50 kuna (92 komada ili 11 posto), od 1.000 kuna (78 komada ili 9 posto).
Manje od pet posto ukupnog broja odnosi se na novčanice u apoenima od 20 (24 komada) i 10 kuna (12 komada), a nije registrirana ni jedna krivotvorena novčanica od 5 kuna.
Prema podatcima središnje banke, registrirane krivotvorene novčanice su u 1 posto slučajeva izrađene ofsetnim tiskom, ponajprije one od 1.000 kuna (koje su se pojavile u optjecaju koncem lipnja 2003.), dok su u 99 posto slučajeva izrađene digitalnom tehnologijom, prije svega skeniranjem i ispisom na pisaču u boji.
S obzirom na nastupajuću turističku sezonu te porast gotovog novca u optjecaju, kao i činjenicu da je vještačenjem registriranih krivotvorenih novčanica utvrđeno da krivotvoritelji sve više pokušavaju imitirati, osim klasičnog ispisa crteža, i neka posebna zaštitna obilježja poput zaštitne niti, vodenog znaka, kinegrama i prelijevajuće boje, Hrvatska narodna banka pozvala je građane, a osobito institucije i tvrtke koje posluju s gotovim novcem, na pojačani oprez i dosljednu primjenu postupka provjere autentičnosti novčanica.