Energetski institut Hrvoje Požar osnovan je prije 12 godina, u vlasništvu je Republike Hrvatske, a 60-ak znanstvenika Instituta uključeno je i u niz međunarodnih i regionalnih projekata te niz projekata u Hrvatskoj.
Granić je pritom izdvojio i projekte energetske efikasnosti, za koji se počinju javljati i vlasnici obiteljskih kuća, a bit će obrađeno 20-ak takvih objekata.
Svi dosadašnji pilot projekti pokazuju da je u zgradama građenim do početka 90-ih godina prošlog stoljeća moguće smanjenje potrošnje energije 60 do 70 posto, kazao je iznoseći primjer zgrade Instituta na kojoj je ostvarena ušteda od 65 posto.
Izdvojio je i projekt socijalnog aspekata kod električne energije, toplinarstva, vjerojatno i plina, podsjećajući da je socijalno prihvatljiva cijena jedan od ključnih elemenata u reformi energetskog sustava.
Institut je uključen i u projekt plinofikacije Hrvatske, a do kraja godine trebali bi biti gotovi projekti plinofikacije 20-ak gradova, od Dubrovnika do Umaga, Gospića, a županijama će se pomoći i vezano za natječaje za izbor operatera.
Kao jedan od mogućih projekata najavio je i studiju o novom dobavnom pravcu plina - Hrvatska-Srbija-Rusija - kojim bi se mogao uvoziti plina iz Rusije, ali bi se u budućnosti mogao priključiti i na plinovod Nabucco kojim bi se transportirao plin iz Kaspijske regije.
Do kraja godine očekuje se i završetak studije o korištenju prirodnog plina u javnom prometu, a obuhvatila bi Zagreb i vodeće županijske centre, a Institut je uključen i u niz projekata obnovljivih izvora energije.
U nizu međunarodnih i regionalnih projekata Granić je izdvojio i izradu strategije energetike u Crnoj Gori, a nada se da bi Institut mogao dobiti i izradu strategije za BiH.