HNS i HSLS tako predlažu da se raditi nedjeljom, blagadnom i drugim neradnim danima može samo u poduzećima koja su taj rad regulirala kolektivnim ugovorom.
Predlažu i oštrije kazne za poslodavce koji prekrše kolektivni ugovor, a HNS predlaže da visina kazne ovisi o tome koliko je radnika poslodavac natjerao da prekrše zakon, te koliko su puta mimo kolektivnog ugovora radnici morali raditi neradnim danima.
HSLS predlaže i da se rada nedjeljom i neradnim danima oslobodi samohrane i roditelje do treće godine starosti djeteta, te roditelje djece s poteškoćama u razvoju, osim ako oni ne daju svoj pristanak da žele raditi tim danima.
HSLS i HSP predlažu veće kazne za mobing, a HSP i jaču zaštitu radnika koji prijave korupciju u svom poduzeću, tzv. zviždača, i to na način da se zakonom zabrani poslodavcu da takvom radniku uruči otkaz.
Uz oporbene stranke, predložene zakonske izmjene u prvom su čitanju podržali HSLS i HSU, dok HDZ nije sudjelovao u raspravi.
Na mali odaziv zastupnika za raspravu naišao je niz HSS-ovih zakonskih prijedloga o kojima su, uglavnom, raspravljali samo zastupnici te stranke.
Riječ je o zakonima kojima se uvodi tzv. nacionalna mirovina, predlaže izjednačavanje u pravima majki koje obavljaju samostalnu djelatnost te nezaposlenih majki sa zaposlenima, te zakonu kojim se propisuje da roditelji s četvero i više djece primaju porodiljnu naknadu u visini prosječne neto plaće u Hrvatskoj do 18. godine najmlađeg djeteta.
Ni jedan od navedenih oporbenih zakonskih prijedloga nije dobio potporu Vlade.