Predloženim zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti predviđeno je jednako radno vrijeme za istovrsne ugostiteljske objekte u čitavoj zemlji.
Restorani i barovi u naseljima tako bi mogli raditi do ponoći, a lokalna bi im poglavarstva mogla produljiti rad za najdulje dva sata.
Barovi s dozvolama za noćni rad u zatvorenim prostorima mogli bi raditi od 21 do 6 ujutro, a restorani i barovi izvan naselja bez ograničenja, odnosno danonoćno.
Oporbeni klubovi protive se ideji da se radno vrijeme propisuje zakonom i smatraju da je riječ o sužavanju ovlasti lokalne samouprave.
Većina klubova zauzela se da se određivanje radnog vremena prepusti gradskim tijelima, a Dorotea Pešić-Bukovac (IDS) smatra da bi svi ugostiteljski objekti u turističkim središtima trebali raditi 24 sata na dan.
Budući da se zakonom mogućnost osnivanja ugostiteljskih objekata daje planinarskim i lovačkim društvima, te kazalištima, manjinska zastupnica Zdenka Čuhnil zauzela se da se ta mogućnost da i udrugama nacionalnih manjina.
Tonči Tadić (HSP) tu mogućnost traži i za vatrogasna društva i sportske klubove, a protivi se odredbi da ugostitelji normative moraju ovjeravati u inspekcijskim uredima.
Zakonom propisanom radnom vremenu ugostiteljskih objekata posebno se usprotivio Jakša Marasović (HNS), koji je Vladu upitao "hoćemo li imati penzionerske klubove ili turizam".
Na njegove je riječi reagirao Silvano Hrelja (HSU), ocijenivši da Marasović "očito nije upoznat s aktivnostima koji se događaju u klubovima umirovljenika".
"Na umirovljeničkoj zabavi u dva ujutro ima više živosti nego sada u Saboru", rekao je Hrelja.