Istaknuo je to izvršni direktor prodaje i marketinga Konzuma Darko Knez na danas održanoj sjednici Vijeća Udruženja trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Glavna obilježja hard diskonta (Lidl, Aldi itd.) je da su to trgovine veličine od 700 do 1000 četvornih metara, smješteni su u blizini kupaca, vrlo su efikasni, imaju vrlo niske cijene i uglavnom privatne robne marke, pojasnio je Knez.
Osim što imaju dobru ponudu i niske cijene, efikasno su organizirani te je riječ o najefikasnijem formatu trgovina po ostvarenom prometu. Jedno od glavnih oružja hard diskonta je povoljna ponuda neprehrambenih proizvoda.
U nekim su zemljama, poput u Skandinaviji i Njemačkoj vrlo uspješni te dominiraju maloprodajom, dok su primjerice Italiji, Velikoj Britaniji i Grčkoj manje zastupljeni.
Ono što bi moglo otežati ulazak hard diskonta na hrvatsko tržište je to što je Hrvatska logistički složena, odnosno gusto naseljena, a i hrvatski kupci vole domaće brendove, rečeno je.
Na današnjem sastanku bilo je riječi i o uvođenju HAACP sustava u distributivnu trgovinu, a pomoćnica ministra gospodarstva Ema Culi govorila je o aktivnostima Ministarstva na području trgovine.
Istaknula je kako je novi zakon o trgovini u fazi slanja u redovnu Vladinu proceduru te kako je njegov glavni cilj omogućiti daljnji rast i razvoj trgovine.
Podsjetila je i kako se radi na izmjenama i dopunama zakona o zaštiti potrošača koji bi trebao biti upućen u Vladinu proceduru u četvrtom kvartalu ove godine.
Culi je kazala kako je trgovina djelatnost koja je važna za razvoj cjelokupnog gospodarstva te djelatnost u kojoj je prisutan kontinuiran rast zaposlenih.
Udio distributivne trgovine u BDP-u lani je bio 11,7 posto, u ukupnom broju registriranih poslovnih subjekata 38,6 posto, a u ukupnom broju zaposlenih 15,1 posto.
(Hina) xtp yds