FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Vidošević: povećanje konkurentnosti i izvoz prioriteti gospodarstva

ZAGREB, 31. svibnja 2006. (Hina) - Povećanje konkurentnosti, izvoz, pitanje nadzora nad potrošnim dobrima i ulaganje u obrazovanje za potrebe gospodarstva glavne su strateške odrednice daljnjeg gospodarskog razvoja, kazao je na današnjoj Skupštini Hrvatske gospodarske komore (HGK) njezin predsjednik Nadan Vidošević.
ZAGREB, 31. svibnja 2006. (Hina) - Povećanje konkurentnosti, izvoz, pitanje nadzora nad potrošnim dobrima i ulaganje u obrazovanje za potrebe gospodarstva glavne su strateške odrednice daljnjeg gospodarskog razvoja, kazao je na današnjoj Skupštini Hrvatske gospodarske komore (HGK) njezin predsjednik Nadan Vidošević.

Hrvatska sa sedam posto visokoobrazovanih ljudi, kako je kazao, ne može sebe ponuditi kao ozbiljnog partnera za rast i razvoj te je stoga nužno ulaganje u obrazovanje kako bi se investitorima ponudila obrazovana radna snagu.

Potrebno je osposobiti kadar koji je kompetentan zadovoljiti potrebe gospodarstva. Naglasio je i važnost poznavanja stranih jezika, što treba postati naša komparativna prednost.

Predstavljajući trendove hrvatskog gospodarstva direktorica Sektora za makroekonomske analize pri HGK Jasna Belošević-Matić je istaknula kako je početkom ove godine nastavljena povećana gospodarska aktivnost koja je ponovo započela sredinom prošle godine.

Uz makroekonomsku stabilnost izraženu kroz relativno nisku inflaciju i fluktuirajući tečaj, u prva četiri ovogodišnja mjeseca bilježi se nastavak rasta realnog sektora, odnosno industrijske proizvodnje, trgovine, turizma, intenziviranje građevinske aktivnosti, prijevoza putnika i roba te brži rast izvoza od uvoza.

Ono što zabrinjava, upozorila je, daljnji je rast inozemnog duga koji raste sporijim tempom nego lani, ali ipak dosiže visoke vrijednosti i u apsolutnom i u relativnom smislu.

Taj je rast, pojasnila je Belošević-Matić, prvenstveno pod utjecajem i nadalje visokog zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu te se može reći kako mjere monetarne politike nisu bile dostatne za zaustavljanje ovakvih kretanja.

Nakon usporavanja gospodarskog rasta u prethodne dvije godine, u 2005. je zabilježen dinamičniji rast BDP-a od 4,3 posto.

Industrijska proizvodnja u prvom je tromjesečju porasla 6,4 posto prema istom lanjskom razdoblju, a povećanje je rezultat rasta proizvodnje unutar sve tri djelatnosti - rudarstva i vađenja, prerađivačkoj industriji te opskrbi električnom energijom plinom i vodom.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da se deficit robne razmjene s inozemstvom u posljednjih pet godina neprekidno povećavao i u 2005. je dosegnuo 9,7 milijardi dolara. Uvoz je u tih pet godina rastao bržom dinamikom nego izvoz, odnosno po prosječnoj stopi od 18,7 posto, a izvoz po prosječnoj stopi od 14,7 posto.

Takva se kretanja nastavljaju i početkom ove godine pa je u prva tri mjeseca ostvaren deficit od 2,4 milijarde dolara, što je 13,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je izvoz ipak veći za 19,8 posto, a uvoz za 16,5 posto.

(Hina) xtp yds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙