Na skali od 1 do 5, pri čemu je 1 potpuno nezadovoljstvo, a 5 potpuno zadovoljstvo, prosječna ocjena zadovoljstva plaćom hrvatskih zaposlenika je 3,04, a slovenskih 2,79.
Ukupno je u obje države od 2001. do 2005. godine ispitano 67.391 zaposlenika iz 230 poduzeća različitih djelatnosti. S obzirom da su neka poduzeća mjerila klimu i zadovoljstvo zaposlenika više puta, ukupno je provedeno 391 pojedinačno istraživanje, izvijestio je na konferenciji za novinare direktor AT Adrie Zagreb Zoran Sušanj.
U Hrvatskoj, u sklopu projekta HrOK (Hrvatska organizacijska klima), od 2002. godine provedena su istraživanja u 55 poduzeća. U Sloveniji se sa projektom (SiOK) počelo dvije godine ranije.
Uz razlike u zadovoljstvu plaćom i radnim vremenom, značajne razlike između hrvatskih i slovenskim zaposlenika dobivene su i kod mjerenja privrženosti organizaciji, jer se pokazalo da su Slovenci (s ocjenom 3,45) manje od Hrvata (ocjena 3,63) lojalni svojim poduzećima.
Kad procjenjuju organizacijsku klimu u svojim poduzećima, i u hrvatskim i slovenskim organizacijama zaposleni najviše ocjene daju odnosu prema kvaliteti, inovativnosti i inicijativnosti te motivaciji i zaokupljenošću poslom, a relativno dobrima procjenjuju stručnu osposobljenost i međuljudske odnose.
S druge strane, kaže Sušanj, područja koja je prema mišljenju anketiranih zaposlenika treba kontinuirano razvijati su rukovođenje, sustavi unutarnjeg komuniciranja i informiranja te razvoja karijere i nagrađivanja. Pritom, kako ističe, nagrađivanje nije toliko problematično zbog visine plaće, već zbog nejasnih kriterija i nerazlikovanja dobrog i lošeg rada kako osnove za određivanje stimulativnog dijela plaća.
No, Sušanj upozorava da ispitanici nagrađivanje i napredovanje ne povezuju sa svojim odnosom prema kvaliteti rada, motiviranošću i inicijativnošću već da odgovornost za to uglavnom pripisuju menadžmentu.