Tako je londonski burzovni indeks Ftse oslabio 0,2 posto na 5.670 bodova dok je frankfurtski Dax zabilježio pad za blagih 0,1 posto na 5.509 bodova.
Cijene dionica u naftnom sektoru porasle su uslijed ponovnog rasta cijena nafte iznad razine od 72 dolara po barelu, pri čemu je predvodila dionica norveškog Statoila, poskupjevši za tri posto a slijedila ju je i dionica talijanskog ENI-ja, ojačavši za 1,6 posto te ona francuskog Totala, koja je porasla za 0,7 posto.
Među ostalim vodećim dobitnicama bio je europski burzovni operater Euronext, čija je dionica poskupjela za 2,7 posto nakon što je njujorški burzovni operater NYSE Group objavio da očekuje dokončanje spajanja s Euronextom u prvoj polovini 2007.
Tržišta dionica nisu neposredno reagirala na podatak o rastu indeksa poslovne optimističnosti u Njemačkoj Ifo u lipnju ali su ulagači postupno počeli s prodajama u očekivanju da će slični dobri pokazatelji potaknuti Europsku središnju banku na dodatno zaoštravanje monetarne politike kroz podizanje kamatnih stopa.
"To bi moglo dodatno ojačati spekulacije da će ECB možda i ranije podići kamatne stope", naglasio je vodeći ekonomist njemačke Postbank Marco Baregel.
Izjave iz ECB-a dodatno su poduprle takva strahovanja nakon što je član upravnog vijeća Nicholas Garganas navodno izjavio da je ECB spreman podizati kamatne stope bržim tempom od po četvrtine postotnog boda.
Tokijski burzovni indeks Nikkei ojačao je 0,13 posto na 15.171 bod.