"Samo napisi u novinama u protekle dvije godine pokazuju da u našem društvu postoji raširena diskriminacija prema osobama koje žive s HIV-om i članovima njihovih obitelji, a zakonodavstvo na mnogim područjima nije dovoljno regulirano", istaknula je danas Ksenija Turković predstavljajući publikaciju "HIV/AIDS u zakonodavstvu RH", objavljenu u nakladi Tematske skupine za AIDS Ujedinjenih naroda.
Po njezinom bi mišljenju trebalo donijeti jedan antidiskriminacijski zakon, kakav postoji i u drugim zemljama, koji bi obuhvatio sve osobe s nedostacima.
U publikaciji se navode primjeri iz prakse gdje je HIV pozitivnima bila uskraćena liječnička pomoć, iako u zakonu za to nema uporišta, a iznošenje osobnih podataka u medijima bilo je izravno kršenje njihovog prava na privatnost.
Naše zakonodavstvo ne regulira slučajeve HIV pozitivnih liječnika, dok je u nekim zemljama liječniku ograničena praksa kad su u pitanju invazivni postupci, te je dužan obavijestiti pacijenta da je HIV pozitivan.
Nacionalni koordinator za HIV Josip Begovac ističe da je zanemariv broj slučajeva u svijetu gdje je liječnik zarazio pacijenta, a obvezu da svoje stanje objavi pacijentu smatra štetnom jer se događalo da pacijent obavijesti novinare, a liječnik zbog pritiska javnosti napusti praksu.
Diskriminirajućima je ocijenio i Pravilnike o testiranju na HIV radi posla u policiji ili nekim drugim službama. Događa se da HIV pozitivna osoba niti nema simptome bolesti 10-15 godina, a zbog takvih pravilnika za pomorce, ne smije ni prati palubu, napomenuo je.
U Hrvatskoj je od 1985. godine registrirano 537 osoba s HIV-om, od čega je 234 oboljelo. Ukupno je 127 osoba umrlo. Smatra se da je 60 posto zaraženo u inozemstvu, a najviše je zaraženih muškaraca biseksualnih i homoseksualnih sklonosti, te pomoraca i vozača na inozemnim linijama koji su imali spolne kontakte s prostitutkama.