Janša je rekao da je Bijela knjiga "zbirka povijesnih dokumenata i akata koji ilustriraju formalno stanje na granici između Slovenije i Hrvatske u vrijeme prije osamostaljenja" te da je to "ključno zbog našeg dogovora da ćemo priznati to stanje i da republička granica postaje državnom granicom".
Janša je istaknuo da Bijela knjiga nije napad na Hrvatsku i dodao da "i Hrvatska može izdati svoju zbirku dokumenata jer istina je da su se u bivšoj Jugoslaviji neke nadležnosti preklapale".
U Bijeloj knjizi je, rekao je Janša, objavljeno mnogo gradiva koje do sada nije bilo poznato široj javnosti.
"Važno je kako se vlast stvarno provodila na pojedinim točkama na granici prije osamostaljenja, za što je bio zadužen Piran, a za što Buje. I sam sam bio iznenađen nekim dokumentima. U mnogim pojedinačnim slučajevima to će olakšati da se utvrdi tko je na kojem području imao nadležnosti", rekao je Janša.
Za Sloveniju je najvažnije, dodao je Janša, to da Bijela knjiga donosi dokumente koji dokazuju da je Slovenija i prije osamostaljenja imala izlaz na otvoreno more i da je kontrolirala cijeli Piranski zaljev.
Na pitanje o "incidentima" koji su se među državama događali i nakon sporazuma o izbjegavanju incidenata koje su dvije vlade prije godinu dana potpisale na zajedničkoj sjednici na Brijunima, Janša je odgovorio da "ozbiljnijih incidenata nije bilo", osim u jednom slučaju.
Po njegovim riječima, to je bio dogovor Hrvatske s Italijom o razgraničenju epikontinentalnog pojasa jer Slovenija u taj dogovor nije bila uključena premda je, prema Janšinim riječima, nasljednica talijansko-jugoslavenskog sporazuma o razgraničenju epikontinentalnog pojasa.
"Taj potez s hrvatske strane bio je sporan i na to smo odmah morali reagirati svojim zakonom o epikontinentalnom pojasu i ekološkoj zoni. Hrvatski potez nije bio prilog dobroj atmosferi. Ta je odluka izišla iz okvira izjave o izbjegavanju incidenata i Hrvatskoj to u budućnosti neće koristiti", rekao je Janša.
Na pitanje planira li uskoro susret s hrvatskim premijerom Sanaderom, Janša je rekao da se s njime redovito sastaje u Bruxellesu te da među njima postoji dogovor da se radi na konkretnim koracima u poboljšanju međusobne suradnje, a da se ne dira u područja gdje za sada nije realno očekivati napredak.
Janša je rekao da teku razgovori o organizaciji veće poslovne konferencije te da očekuje i pozitivan razvoj u otvaranju hrvatskog tržišta nekretnina za Slovence jer je slovenski parlament nedavno prihvatio zakon kojim bi se to pitanje riješilo na recipročnoj osnovi između Slovenije kao članice Europske unije i Hrvatske kao kandidatkinje.
"U Hrvatskoj na taj zakon nije bilo negativnih reakcija kakve su neki u Sloveniji očekivali", rekao je Janša.
Na pitanje o problematici štediša Ljubljanske banke Zagreb, Janša je rekao da ga načelno pozdravlja, ali da inicijativa još nije konkretizirana.
"Načelno su moguća dva rješenja. Prvo je rješavanje tog pitanja u okviru sukcesije. Za takvo stajalište imamo temelj u međunarodnom pravu jer je Hrvatska potpisala sporazum o sukcesiji bivše SFRJ. Druga je mogućnost da se banci omogući poslovanje u Hrvatskoj i da iz toga poslovanja i svojih potraživanja pomiri potraživanja štediša. Kad bi se Hrvatska s tim načinom složila, vjerujem da se u Sloveniji tome rješenju nitko ne bi suprotstavio", rekao je Janša.
U nastavku razgovora Janša je predstavio razvoj Slovenije od osamostaljenja do danas i najavio da će njegova vlada najesen predstaviti mjere reformi na području porezne politike i radnih odnosa.
Govoreći o međunarodnoj politici te o ambicijama Slovenije u međunarodnim odnosima, Janša je istaknuo da je za Sloveniju bitna dobra suradnja sa SAD-om i s Rusijom u europskom okviru.