Energetičari su upozorili na dotrajalost sadašnje mreže plinovoda, na potrebu izgradnje domaćeg skladišta za plin, vjerojatno u jednom napuštenom rudniku, te činjenicu da je potrošnja plina u Sloveniji još uvijek manja ne samo u odnosu na druge države Europske unije nego i na države jugoistočne Europe.
U sve češćoj polemici u povodu najava da bi Slovenija nakon 2020. godine mogla izgraditi drugi nuklearni blok u Krškom stručnjaci odbacuju tvrdnje ekoloških organizacija da je riječ o skupoj struji s nizom štetnih ekoloških posljedica.
U Europi se trećina električne energije proizvodi u nuklearnim centralama, riječ je o najjeftinijoj energiji a ekološko stanje u Sloveniji bez sadašnje nuklearke bilo bi, kad je riječ o emisiji stakleničkih plinova, "katastrofalno", ustvrdio je tako u odgovoru ekološkoj erganizaciji Umanoterra Radko Istenič, istaknuti nuklearni stručnjak iz instituta Jožef Štefan u polemici koju je u srijedu objavio ljubljanski dnevni list "Dnevnik".
Nuklearka Krško, tvrdi on, uštedi Sloveniji emisiju od čak 5 milijuna tona ugljičnog dioksida koji bi dospio u atmosferu da se ista količina električne energije proizvede u termocentralama na fosilna goriva, tvrdi Istenič u odgovoru na neke tvrdnje ekoloških organizacija da je i struja iz nuklearki ekološki i energetski sporna.
Kao dokaz da će nuklearna energija i dalje biti jedna od najvažnijih opcija u Europi u ovom stoljeću, on navodi da će nove nuklearke graditi Velika Britanija, pa i Finska kao zemlja koja se odlikuje visokim ekološkim standardima.